Planiran izvoz do 50.000 tona junetine godišnje 1Foto: Stefana Savić

Predstavnici kineske kompanije CMEK najavili su nedavno, u Kragujevcu, formiranje zajedničke kompanije sa ovdašnjom gradskom upravom i početak otkupa junadi od poljoprivrednika iz šumadijskog dela Srbije, kao i proizvodnju i izvoz junećeg mesa u Kinu. Predstavnici kragujevačke gradske uprave i menadžment CMEK-a su, inače, Memorandum o saradnju, koji podrazumeva i formiranje zajedničke kompanije, potpisali prošle godine u Kini.

Kineskom tržištu nedostaje oko dva miliona tona junećeg mesa, a iz Srbije bi, u dogledno vreme, moglo da se izveze do 50.000 tona tog mesa godišnje. U zajedničkoj kineskoj-šumadijskoj kompaniji bi se, ipak, u prvoj fazi njenog rada, prema proceni stručnjaka CMEK-a, proizvodilo oko 25.000 tona junetine godišnje. U Studiji izvodljivosti, koju su predstavnici CMEK-a predstavili šumadijskim stočarima i stručnoj javnosti, pominje se nekoliko modela saradnje poljoprivrednika sa tom kineskom kompanijom, sa kojom bi se ugovori potpisivali na rok od pet i više godina. Problem je, međutim, što šumadijski poljoprivrednici trenutno raspolažu stočnim fondom koji zadovoljava tek trećinu potreba buduće zajedničke kompanije za proizvodnju junećeg mesa. Sve to ukazuje na činjenicu da se, u saradnji sa novoformiranim Centrom za razvoj poljoprivrede, mora raditi na uvećanju stočnog fonda. Iz CMEK-a poručuju da će i oni doprineti uvećanju stočnog fonda sigurnim otkupom, dobrim cenama i drugim pogodnostima.

Deo stručne javnosti, međutim, smatra da bi nesumnjivo dobre namere kineskog partnera mogle da budu dovedene u pitanje zbog činjenice da raspoloživi stočni fond nikako ne korespondira sa planovima Kineza, što je, uostalom, konstatovano i prilikom predstavljanja pomenute Studije izvodljivosti. U prilog toj konstataciji govore i podaci da je u Šumadiji, prema podacima nadležnih službi, evidentirano tek oko 42.500 goveda, od čega je 23.000 muznih krava, dok su ostalo telad, junad u tovu, ili grla izlučena iz priploda (krave koje više nisu za priplod). Dodatnu nevolju predstavlja to što su Kinezi, prema nezvaničnim, ali ne i nepouzdanim informacijama, zainteresovani za junad u tovu, koja su po težini iznad bebi-bifa (od 300 do 500 kilograma), preciznije rečeno treba da dostignu težinu od oko 700 kilograma. Pošto su za to potrebne dve godine uzgoja, to znači da bi kineska kompanija tek u dogledno vreme mogla da računa na dovoljan broj grla koji bi joj obezbedio polovičnu uposlenost kapaciteta, odnosno isporuku najavljenih 25.000 tona junećeg mesa godišnje.

Ono što pedantne hroničare šumadijske privredne zbilje navodi na sumnju jeste saznanje da kineske kompanije, već dvadesetak godina unazad, najavljuju svoj dolazak u Srbiju i sklapanje poslovnih aranžmana sa ovdašnjim firmama, pre svega iz industrijskog kompleksa, ali da od svega toga nije bilo gotovo ništa. Podsećanja radi, Kinezi su najpre bili zainteresovani za bivšu Zastavinu fabriku automobila u kojoj su, u saradnji sa Zastavom i našim biznismenom u Americi, Brankom Tupanjcem, sredinom prethodne decenije, trebali da organizuju proizvodnju oko 50.000 automobila godišnje. Uprkos postignutom dogovoru, taj poslovni aranžman nikada nije zaživeo. Osim toga, jedna kineska kompanija je, početkom ove decenije, trebalo da gradi Južnu obilaznicu oko Kragujevca, kojom bi Fijatova fabrika u Zastavi bila povezana sa auto-putem prema Koridoru 10, samim time i sa tom međunarodnom saobraćajnicom, ali ni od tog posla, iz javnosti nepoznatih razloga, nije bilo ništa. I to nije kraj spiska najavljenih, a nerealizovanih aranžmana. Dve vodeće kineske kompanije za proizvodnju teretnih i terenskih vozila, državna JAK motors i privatna Huang hai, pre dve godine su sa Zastavom kamioni potpisale memorandume o saradnji koji su podrazumevali i formiranje zajedničke firme (sa jednom od njih) u centru Šumadije. Zastavina fabrika kamiona, najkasnije krajem ovog meseca, sasvim izvesno, odlazi u stečaj, a od Kineza ni traga ni glasa. Niko ovde ne bi voleo da slična sudbina zadesi i Memorandumom o saradnji između CMEK-a i kragujevačke gradske uprave.

Skroman stočni fond

U stručnim krugovima tvrde da raspoloživi stočni fond u Šumadiji nikako ne može da zadovolji potrebe kineske kompanije, tim pre što od ukupnog broja grla, samo oko 10.000 čine junad u tovu, koja ne moraju da budu prodata na domaćem tržištu već, u zavisnosti od potražnje, a posredstvom ljudi koji se tim poslom bave, mogu da budu isporučena i kupcima na drugim tržištima. Zato upućeni u ovu problematiku veruju da je jedini način da se stvore uslovi neophodni za rad zajedničke kinesko-srpske kompanije da se šumadijskim stočarima obezbede podsticajna sredstva za masovniji uzgoj tovnih grla, a time i povećanje stočnog fonda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari