Turska ne može sama 1Foto: Fonet

Turska se bori da ispuni međunarodne obaveze i obezbedi pristojne uslove za život za više od tri miliona izbeglica, koje su prešle njenu granicu.

Tomaš Boček, specijalni izaslanik Saveta Evrope za pitanja migracije i izbeglica, pohvalio je u izveštaju od srede napore Turske da pomogne ljudima koji su zbog konflikata prebegli iz svojih u susedne države. Međutim, izveštaj češkog zvaničnika, koji je posetio Tursku u maju i junu, dovodi u pitanje kapacitete Ankare da se nosi s tim izazovom.

Samo deo izbeglica, kako se procenjuje 20 odsto njih, je uspelo da se skloni u izbegličke kampove, a samo jedan od šest prijemnih kampova koje finansira EU može se koristiti za ono za šta je namenjen, te je u njemu smešteno 750 ljudi. „Mnoge izbeglice i azilanti izvan logora se bore za opstanak. Loši uslovi za život mogu biti veoma važan podsticaj za one koji odluče da odu u druge države-članice Saveta Evrope“, primetio je Boček, piše EUObzerver.

On je dodao da je sve više dečje radne snage, kao i da je broj slučajeva devojčica koje se udaju u porastu, pošto porodice nastoje da prehrane ćerke i zaštite ih od seksualnog zlostavljanja. Brak se smatra načinom da se sačuva čast deteta. Neke porodice svoje ćerke prodaju starijim muškarcima, dok samo nekolicinu upisuju u škole.
„Nema još mnogo vremena da se obezbede garancije da generacija izbeglica i deca-migranti u Turskoj nisu izgubljeni. Odsustvo izgleda za adekvatno obrazovanje produbljuje traumu koja je rezultat njihovog raseljavanja i takođe povećava rizik od otuđenja i odmetništva; to bi neke moglo da odvede u kriminal ili ekstremizam“, rekao je Boček.

Predstavnik Saveta Evrope je takođe izrazio zabrinutost da je broj zahteva za azil koji su na čekanju dostigao čak 100.000. On je ukazao da su neregistrovane izbeglice u teškoj situaciji i „da je potrebno da se ona hitno popravi“. Mnogi zaposleni u javnim ustanovama ne znaju koje su njihove zakonske obaveze prema izbeglicama i azilantima, kao i da novi zakon koji izbeglicama i azilantima omogućava da dobiju radnu dozvolu za sada ne uspeva da ispuni obećanje da će oni dobiti pristup tržištu rada.

Boček je rekao da se ispostavlja da je Turska zatvorila svoju granicu sa Sirijom, što „stvara zabrinutost“ u vezi s poštovanjem principa zabrane proterivanja. Kako je naveo, dobio je informacije da su Sirijci proterivani u ogromnim grupama.

Ovaj novi izveštaj je doveo u pitanje sporazum o migraciji EU i Turske. Turska se obavezala EU da će ugroženima obezbediti međunarodnu zaštitu tako što će im obezbediti pristup relevantnim procedurama. Ona je stavila u pritvor sirijske izbeglice koje su vraćene iz Grčke, za šta, navodi Boček, izgleda da nema pravnog osnova. Boček je ukazao da je 13 ljudi vraćeno uprkos tome što su podneli zahtev za azil u Grčkoj. „Nije jasno da li je ono što se dogodilo u slučaju ovih 13 pojedinaca bila izolovana greška ili je deo jedne rasprostranjenije prakse“, rekao je Boček. Evropska komisija je saopštila u sredu da ne može da da komentar jer još proučava Bočekov izveštaj.

U međuvremenu, Savet Evrope je ponovo izrazio zabrinutost zbog niskog nivoa preraspodela izbeglica u EU, što je bio deo sporazuma s Turskom. „Od Turske se ne može očekivati da sama ponese teret smeštaja i integracije tako velikog broja izbeglica i azilanata“, napisao je Boček.

Najnoviji podaci Komisije pokazuju da je samo hiljadu od planiranih 100.000 Sirijaca prebačeno iz Turske u EU.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari