Chihuahua standing on a Great Dane

Getty Images

Psi ne samo da su „najbolji prijatelji“ čoveka, već i najstariji, pokazalo je istraživanje DNK ovih životinja.

Analiza je otkrila da prvi slučajevi pripitomljenih pasa datiraju od pre 11.000 godina i kraja Ledenog doba.

To potvrđuje da su psi pripitomljeni pre drugih poznatih životinjskih vrsta.

Četvoronožni prijatelji ljudske vrste živeli su širom severne hemisfere u to doba i već su bili podeljeni u pet različitih rasa.

Uprkos povećanju broja evropskih pasa u kolonijalno vreme, tragovi ovih drevnih jedinstvenih rasa preživeli su do danas u Severnoj i Južnoj Americi, Africi i Okeaniji.

Najnovije istraživanje pomoglo je da se popune određene praznine u prirodnjačkoj nauci, a tiču se pasa.

Pontus Skoglund, jedan od autora studije i naučnik sa londonskog Krik instituta rekao je za BBC Njuz:

„Psi su zaista jedinstveno čudni, ako malo bolje razmislite. Dok su ljudi bili lovci sakupljači – pripitomili su divlje vukove, koji su bili zastrašujući u mnogim delovima sveta“.

„Pitanje je – zašto su to ljudi uradili? Kako su se toga setili? To je ono što nas suštinski zanima“, dodao je on.

U određenoj meri, genetski obrasci pasa predstavljaju odraz ljudskih, jer je čovek svuda vodio životne saputnike gde god je išao. Ali postoje i značajne razlike.

Rhodesian Ridgeback

BBC

Na primer, stari evropski psi vode poreklo od dve drastično odvojene vrste: Severno-istočnih i sibirskih pasa.

Ali u jednom trenutku, moguće na početku Bronzanog doba, jedna loza pasa značajno se raširila i zamenila ostale vrste na Starom kontinentu.

Ovaj način širenja nema sličan pandan u genetskim obrascima ljudi iz Evrope.

„Ako pogledamo period od pre četiri do pet hiljada godina, vidimo da je Evropa bila veoma šarolik kontinent kada su u pitanju psi. Iako su današnji evropski psi izrazito raznoliki, potiču od uske podvrste koja je nekada postojala“, rekao je Andres Bergstrom, šef studije.

Međurodna ekipa naučnika analizirala je cele genome (celokupan sastav DNK u jezgru biološke ćelije) 27 drevnih ostataka pasa koji su iskopani u blizini različitih arheoloških nalazišta.

A onda su rezultate te analize uporedili sa DNK modernih pasa.

Ovo istraživanje otkrilo je da rodezijski ridžbek iz južnih delova Afrike, čivava i meksički bezdlaki pas imaju slične genetske tragove koji potiču od drevnih pasa iz Evrope.

Poreklo pasa iz istočne Azije je kompleksno.

Izgleda da kineske rase pasa delimično vode poreklo od životinja kao što je australijski dingo i novogvinejski pevajući pas.

Ostale istočnoazijske vrste verovatno potiču iz Evrope ili od pasa koji su nekada davno naseljavali ruske stepe.

Novogvinejski pevajući pas dobio je naziv po melodičnom zavijanju koje ga karakteriše.

„Psi su naši najbolji i nastariji prijatelji.

„Istraživanje DNK drevnih pasa pokazuje koliko dugo živimo zajedno i pomoži će nam da razumemo kada i kako je ovaj odnos počeo“, naveo je Greger Larson, jeda od autra studije i istraživač sa Oksford univerziteta.

Veruje se da su se psi razvili od vukova koji su dolazili u naseobine ljudi njuškajući hranu.

Vremenom su pripitomljeni kako bi ljudi mogli da ih koriste kao pomoćnike u lovu i čuvare.

Rezultati istraživanja ukazuju da svi psi potiču od jedne istrebljene vrste vukova – ili njihovih bliskih rođaka.

Doktor Skoglund je dodao da je nejasno da li gde je došlo do prvog pripitomljavanja.

„Istorija pasa je bila toliko dinamična da ni ne možete da računate na to da ćete sve tragove pročitati u DNK. I dalje ne znamo gde su prvi psi pripitomljeni – i to je najfascinantnije“, kaže on.

Mnoge životinje, poput mačaka, verovatno su postali kućni ljubimci pre oko 6.000 godina, kada su ljudi napravili prve farme.

Mačke su verovatno bile korisne u jurnjavi za miševima koje je privukao otpad koji su ljudi gomilali.

Zato se može pretpostaviti da su mačke pripitomljeni u oblastima koji se smatraju kolevkama poljoprivrede na Bliskom Istoku.

„Kada je reč o psima, to može da bude bilo gde – hladni Sibir, topli Bliski Istok ili neke oblasti u jugoistočnoj Aziji“, zaključio je Skoglund.


Pogledajte video o preslatkom štenetu zanimljive boje dlake

Životinje: Upoznajte Pistaća – preslatko štene retko zelene boje
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari