norveški navijači, navijači norveške, norveško navijanje - veslanje

Trond R. Teigen/NTB/via REUTERS
Na dočeku fudbalske reprezentacije Norveške sa Svetskog prvenstva, oko 100.000 ljudi je ‘veslalo’ – način bodrenja koji je oduševio svet

Fudbalska reprezentacija Norveške osvojila je srca navijača na Mundijalu, iako je poražena od Engleske u četvrtfinalu.

Iako uoči turnira nisu spadali u grupu favorita, zahvaljujući dobrim partijama, golovima Erlinga Halanda, ali i borbenom stavu na terenu, Norveška je zabeležila najveći uspeh u istoriji reprezentacije.

Njihov neočekivani rezultat postavlja neizbežno pitanje.

Kako je zemlja od jedva 5,6 miliona stanovnika, u kojoj su zimski sportovi mnogo popularniji – uspela da parira velikim fudbalskim silama?

Vredi napomenuti da fudbal nije izuzetak: za nekoliko decenija Norveška je iznedrila neke od najboljih sportista na planeti u brojnim disciplinama, kao što su atletika i skijanje.

Jakob Ingebrigtsen, dvostruki olimpijski šampion i vlasnik tri apsolutna svetska rekorda, jedan je od najistaknutijih vrhunskih sportista Norveške

Getty Images
Jakob Ingebrigtsen, dvostruki olimpijski šampion i vlasnik tri apsolutna svetska rekorda, jedan je od najistaknutijih vrhunskih sportista Norveške

Braća Ingebrigtsen su redefinisala svet trčanja na srednje staze, dok je Karsten Varholm ušao u istoriju obarajući svetski rekord na 400 metara sa preponama dva puta.

Johanes Hesflot Klebo definisao je eru u skijaškom trčanju, a Aleksander Amot Kilde je postao vodeća ličnost u alpskom brzom skijanju.

Činjenica je da su Norvežani prekomerno zastupljeni u elitnim sportovima, a objašnjenje može delimično ležati u njihovom veoma drugačijem pristupu sportu: filozofiji poznatoj kao „idrettsglede„.

Ovaj koncept – težak za prevesti – često se sumira kao „radost sporta“, ali je nešto više od toga.

„To je ta radost sporta, ali uz ogromnu ambiciju“, objašnjava Tore Ovrebo, direktor u Olimpijatopenu, norveškom centru za trening elitnih sportista, za BBC.

Šta tačno podrazumeva ova filozofija?

I u kojoj meri objašnjava izuzetan uspon norveške reprezentacije i pojavu jedne od najtalentovanijih generacija fudbalera u istoriji zemlje?

Šta je ‘idrettsglede’?

Više od puke strategije ili metode treninga, „idrettsglede“ je filozofija – način razumevanja sporta.

Suština je u ideji duboko ukorenjenoj u kulturi zemlje: deca bi trebalo da učestvuju u sportu zato što to žele, a ne zato što se osećaju primoranim ili pod pritiskom da pobede.

Međutim, Ovrebo naglašava da ovo uživanje ne znači žrtvovanje izvrsnosti.

„Nije samo zabava; to je zabava kombinovana sa ambicijom, a to je čini još prijatnijom za veoma ambiciozne ljude.“

On pojašnjava da „idrettsglede“ nije osmišljen da proizvodi elitne sportiste, već je generacijama deo identiteta zemlje.

„Malo ljudi u Norveškoj se bavi sportom zato što mora.

„To je aktivnost u slobodno vreme, a ceo sistem je od samog početka zasnovan na dobrovoljnom angažmanu“, kaže.

Norveška nastoji da obezbedi neophodne uslove kako bi deca mogla da otkriju i razviju sopstvene talente

Getty Images
Norveška nastoji da obezbedi neophodne uslove kako bi deca mogla da otkriju i razviju sopstvene talente

Ovrebo objašnjava da roditelji, treneri i lokalni klubovi učestvuju u sistemu gde se sport posmatra kao aktivnost zajednice, povezana sa zdravljem i životom na otvorenom.

Zato se oslanjaju na brojne sportske objekte koje opštine i vlasti grade i održavaju širom zemlje decenijama.

Ideja je da se svakom detetu pruži prilika da izabere sport koji želi, da se obezbede neophodna sredstva koliko god je to moguće i, pre svega, da se sačeka da dete razvije sopstvenu motivaciju i težnje.

„Skloni smo da odlažemo profesionalizaciju do 15. ili 16. godine, a proces je veoma postepen“, kaže Ovrebo.

Pre tog uzrasta, „pristupanje sportu na visoko profesionalan način – opsednuto rezultatima i učinkom – nije deo norveške sportske kulture“, napominje on.

Razlog, ističe on, jeste što svako dete sazreva drugačije.

„Neki su tu isključivo zbog društvenog aspekta, dok drugi žele da budu najbolji na svetu.

„A u nekim slučajevima, ta ambicija se javlja prilično rano“, dodaje.

U krajnjoj liniji, cilj je da pokretačka snaga dođe iznutra svakog mladog sportiste u usponu.

Mladi Norvežani treniraju zato što uživaju u tome i žele da otkriju sopstveni potencijal, a ne da bi ispunili očekivanja odraslih, kaže Ovrebo.

Za Norvežane, zabava je prioritet u razvoju mladih sportista

Getty Images
Za Norvežane, zabava je prioritet u razvoju mladih sportista

Kada ga pitaju šta bi preporučio drugim zemljama, odgovara frazom koja sažima koncept „idrettsglede„: „Ostavite decu na miru. Pustite ih da se igraju i zabavljaju i obuzdajte pritisak povezan sa sportom.“

„Kada dete dobro igra fudbal, neko uvek kaže: ‘On je novi Mesi ili novi Haland’, a to deci oduzima radost sporta, jer onda moraju da žive tuđe snove.“

Kako se pretvara u konkretna pravila

Koncept „idrettsglede“ (radost sporta) otelotvoren je u skupu pravila koja regulišu dečji sport, osmišljenih da osiguraju da deca uživaju u igri bez takmičarskog pritiska.

Ova pravila su navedena u Povelji o pravima deteta u sportu i Odredbama o dečjem sportu – propisima koji su obavezni za sve klubove.

Cilj je da se deca takmiče, a da ne postanu opsednuta učinkom i rezultatima od malih nogu.

„Deca se mnogo takmiče jer vole da se takmiče.

„Pravila nemaju nikakve veze sa nivoom takmičenja, već sa rangiranjem i rezultatima.

„Taj način razmišljanja odlažemo za kasnije“, napominje Ovrebo.

Liste rezultata, tabele i rangiranja mogu da se koriste tek kada deca napune 11 godina i samo kada se to smatra prikladnim.

Maloletnici ne mogu da učestvuju na nacionalnim, evropskim ili svetskim prvenstvima dok ne napune 13 godina, a regionalni turniri uglavnom ne počinju do 11 godina.

Najmlađa deca igraju samo u lokalnom području, a kako odrastaju, mogu da zaigraju i za klubove iz susednih opštinama.

Mladi norveški sportisti ne putuju da se takmiče van opštine stanovanja dok ne napune 13 godina

Getty Images
Mladi norveški sportisti ne putuju da se takmiče van opštine stanovanja dok ne napune 13 godina

„Trudimo se da podstaknemo decu da budu zajedno, da se bave sportom iz zabave i da se takmiče u malim grupama u lokalnim zajednicama“, sumira direktor Olimpijatopena.

Sistem eksplicitno priznaje pravo deteta da odluči koliko želi da trenira i koliko disciplina želi da vežba, a klubovi su dužni da prilagode aktivnosti uzrastu i nivou zrelosti svakog deteta.

„Sve se u velikoj meri zasniva na motivaciji i unutrašnjem pogonu deteta“, kaže Ovrebo.

Ovo je delimično izvodljivo zahvaljujući širokoj mreži lokalnih klubova, opštinskih objekata i trenera volontera širom Norveške.

Rezultat je izuzetno visoko učešće: devet od desetoro dece uzrasta od šest do 12 godina igra bar jedan organizovani sport, prema podacima Norveške sportske konfederacije.

Pogledajte video: Navijač koji je povezao Vikinge i fudbal

Kakve veze ima sa Halandom i reprezentacijom?

Ali u kojoj meri ova pravila, osmišljena da podstaknu uživanje u fizičkoj aktivnosti u detinjstvu, doprinose stvaranju zvezda?

Ovrebo kaže da bi pripisivanje uspeha Halanda, Martina Edagarda ili Aleksandra Serlota „idretsgledeu“ bilo preterano pojednostavljivanje.

„Pravi razlog je taj što su dobri u igranju fudbala“, kaže on u šali.

Norveška je obezbedila istorijski plasman u četvrtfinale pobedom nad Brazilom 2:1.

Getty Images
Norveška je obezbedila istorijski plasman u četvrtfinale pobedom nad Brazilom 2:1

Iako ne veruje da „idrettsglede“ sam po sebi objašnjava obilje norveških talenata, on smatra da ova filozofija stvara posebno povoljne uslove za iskorišćavanje sposobnosti sportista.

Sistem osigurava da praktično svako dete ima priliku da se bavi nekim sportom, tvrdi.

Ali Ovrebo smatra da je psihološki faktor najvažniji.

„Način na koji organizujemo omladinski sport podstiče unutrašnju motivaciju: oni ne učestvuju zbog spoljašnjeg pritiska.

„Oni to rade zato što žele“, ponavlja on.

Mladi talenti u početku uživaju u sportu zato što se igraju sa drugom decom, a kasnije zato što žele da otkriju koliko daleko mogu da stignu kao sportisti.

Ovrebo veruje da je ova filozofija, koja ostaje kod mnogih sportista tokom njihovih karijera, prožetak i kroz sadašnju norvešku fudbalsku reprezentaciju.

radost norveških fudbalera posle gola na Svetskom prvenstvu

Getty Images
Reprezentativci su ponovo pronašli „radost sporta“, kaže direktor norveškog Centra za vrhunski sport

Godinama pre Svetskog prvenstva 2026, fudbaleri Norveške nisu uspevali da se kvalifikuju za velika takmičenja.

„Bili su napeti, plašili su se grešaka i osećali su težinu očekivanja javnosti“, seća se on.

Stoga, ogroman skok koji su napravili Haland i saigrači možda ima veze sa filizofijom „idrettsglede„.

Selektor, njegovi saradnici i igrači su uspeli da ponovo otkriju tu radost sporta – nešto što je uvek bilo tu, ali ranije nisu uspevali da prenesu na najveću scenu, smatra Ovrebo.

„Konačno su pronašli formulu da zaista dožive taj ‘idrettsglede‘, stavljajući sve njihove sposobnosti, izdržljivost, snagu i godine treninga u službu tima.

„Uspeli su da to demonstriraju i učine da funkcioniše na najvećoj mogućoj sceni“, zaključuje.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

'Idrettsglede': Tajna uspeha Erlinga Halanda i Norveške 1

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari