Snimak ekrana na kome je Instagram profil predsednika Vučića

BBC

Kada je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da će aprilski parlamentarni izbori, odloženi zbog epidemije virusa korona, biti održani u junu, mnogi su se zapitali kako će izgledati izborna kampanja u doba fizičke udaljenosti, maski i zabrana većih okupljanja.

Jedan od mogućih odgovora stigao je ovog vikenda, prvim izbornim skupom Srpske napredne stranke u virtuelnom onlajn svetu – Vučić se obratio ekranima na kojima su se videla lica nekoliko stotina pristalica i simpatizera vladajuće partije.

U polučasovnom obraćanju, predsednik stranke i države govorio je o rezultatima Srbije u borbi sa epidemijom virusa korona i ekonomskim uspesima, a simpatizeri su ga, kao i na skupovima uživo, pozdravljali aplauzom.

Nije bilo pitanja – kao što ih nema ni na predizbornim skupovima – a u danima pred izbore, možda će ovo biti glavni način da se političari obrate glasačima.

‘Totalitarni karakter tehnologije’

Šta će se dešavati ako se političke kampanje presele u onlajn svet ne možemo predvideti posle prvog onlajn mitinga smatra profesorka doktorka Nataša Krstić sa Fakulteta za medije i komunikaciju u Beogradu.

„Da li je to populistički, da li je kreativno, da li gađa ciljnu publiku i da li je zasnovano na podacima… to bi samo istraživanje moglo da pokaže“, kaže Krstić.

Doktor Vladimir Mihić sa Odseka za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta Novi Sad smatra da nemogućnost fizičke blizine menja povezanost birača i političara.

„Poznato je da su emocije snažnije izražene u grupi, i pozitivne i negativne.

„Ovakva vrsta mitinga preko interneta ne može ni na koji način da zameni prave miting, u smislu osećaja koje ljudi imaju kada dolaze na skupove“, kaže.

https://www.instagram.com/p/CAQdub0HQW-/

Iako uz pomoć modernih tehnologija pristalice mogu da se nađu „licem u lice“ sa govornicima, Mihić objašnjava da osećaj pripadništva i odjek poruke političara neće biti isti.

„Vi onlajn možete da vidite po brojevima koliko je ljudi prisutno, možete da čujete poruke političara, bez obzira da li je to uživo ili nije, ali je psihološki jako mala verovatnoća da ćete se vezati za te poruke“, objašnjava.

Profesor političke sociologije na Univerzitetskom koledžu u Londonu Erik Gordi u prvom onlajn mitingu u Srbiji vidi „nešto uznemirujuće“.

„Veoma, veoma je čudna scena gde vidimo predsednika u studiju, okruženog ekranima sa licima simpatizerima – izgleda kao naučna fantastika“, kaže.

Pažnju mu je privukao jedina audio reakcija prisutnih simpatizera – aplauz.

„U naučnoj fantastici, u takvim scenama, obično imamo i glas koji izdaje instrukcije – u videu smo mogli da vidimo da su učesnici mitinga poštovali neke instrukcije – mikrofoni učesnika bili su isključeni osim kada je bilo potrebno aplaudirati“, kaže.

Gordi smatra da je prvi onlajn skup ispoljio „totalitarni karakter tehnologije“.

„Podseća na primere sinhronizovanih odgovora koje smo viđali u vreme Jugoslavije, ali i u Kini i Koreji. Ima nečeg uznemiravajućeg u vezi sa ovim videom“, dodaje Gordi.

I pažnju Mihića su privukli aplauzi na prvom onaljn mitingu vladajuće partije.

„Čini mi se da u Srbiji imamo izrežirane aplauze koji treba da pojačaju utisak da se narod slaže sa nečim što političari govori. Tu nema dvosmerne komunikacije – političari često govore šta treba da se uradi, a narod je tu da to prihvati ili ne prihvati“, kaže.

A baš u dvosmernoj komunikaciji vidi važnost interneta i onlajn sfere kada je povezivanje birača i političara u pitanju.

„Onlajn komunikacija bi trebalo da podrazumeva pokušaj da se pošalje poruka biračima i ostvari komunikacija – da birači postave pitanja, zameraju, pitaju političare o stavovima“, kaže.

„Ideja onlajn mitinga nije loša, ali je promašena – skup gde druga strana nema reč gubi smisao – takve poruke je moguće poslati i preko televizije ili ih možete snimiti i podeliti na internetu“.

Tviter i Srbija: Šta dalje nakon što je Tviter izbrisao naloge koji su podržavali Vučića
The British Broadcasting Corporation

Odgovoran način politikanstva

Profesorka Krstić smatra da je u doba pandemije virusa korona selidba“ političke kampanje u onlajn prostor „odgovorno ponašanje““.


Odgovoran način politikanstva

Profesorka Krstić smatra da „političke kampanje koje se odvijaju onlajn u doba Kovida-19, bez obzira na sadržaj i odabrane kanale, ipak predstavljaju odgovorno ponašanje“.

„Ako preselimo političke kampanje onlajn, to je jedan odgovoran način politikanstva“, smatra ona.

Prestanak mera zabrane kretanja, na ulice Beograda je izveo pristalice i vlasti i opozicije, uprkos zabrani okupljanja više od 50 ljudi, što Krstić opisuje kao „neodgovorno ponašanje.“ .

Pristalice SNS-a podržavali su poslanike Aleksandra Martinovića i Sandru Božić koji su štrajkovali glađu jer „tužilaštvo i sudstvo ne reaguju na fašističke ispade Boška Obradovića“. Lider opozicionog pokreta Dveri Boško Obradović štrajkuje glađu tražeći odlaganje izbora i pregovore vlasti i opozicije.

Policija nije prekinula skup, već je iste večeri Vučić zatražio od građana da se ne okupljaju do kraja maja.


Digitalna kampanja u digitalnoj areni

Regionalna digitalna arena daleko je od svetskih, procenjuje Krstić, navodeći kampanju Baraka Obame koja mu je donela drugi predsednički mandat i promenila način na koji se društvene mreže koriste u politici.

„Daleko je i naša i regionalna arena od korišćenja Big Data (velikih baza podataka), mikrotargetiranja (ciljanja specifičnih grupa stanovništva objavama) i drugih alata kojima je Obama dobio druge redsedničke izbore“, kaže.

Politička komunikacija na internetu usred svetske pandemije nije novost.

Gordi ističe primer Velike Britanije gde se deo parlamenta sastaje i glasa putem video linka, a deo predsedničke kampanje u Sjedinjenim Državama živi u onlajn svetu.

„Nova situacija nije problem za Trampa koji ima pristup medijima, ali jeste za protivnike“, kaže i dodaje da je demokrata Džo Bajden u podrumu instalirao televizijski studio kako bi se pridružio diskusijama na televiziji“.

„Političari širom sveta improvizuju odgovor na problem virusa korona. Svi pokušavaju da shvate kako i šta da rade“, kaže Gordi.

Politika u doba pandemije jeste zanimljivo pitanje za demokratiju, kaže Gordi.

„Demokratija se zasniva na ideji da se odluke donose učešćem naroda, da postoji kontakt između institucija i naroda.

„Trenutno smo u fazi kada kontakta ima sve manje – ljudima je poručeno da ne izlaze iz kuća“, kaže.

Virtuelni prostor koji je zamenio fizički kontakt se nametnuo kao rešenje, ali Gordi upozorava da je to ipak veštačko okruženje.

„Taj onlajn prostor treba da se zasniva na povezivanju, isto kao i internet“, zaključuje.


Digitalni prostor za vreme pandemije – šta smo najviše pretraživali u Srbiji?

Profesorka Krstić je analizirala objavu kompanije Gugl koja je ponašanje korisnika za vreme pandemije na pretraživaču podelio u četiri faze:

Šok faza – nagla promena u onlajn ponašanju:

„Pretraživali smo simptome korona virusa i ostale informacije o virusu, ali i Gugl školu, RTS planetu i raspored nastave. Pretraživali su se i pojmovi vanredno stanje, policijski čas i 1. maj, Ministarstvo zdravlja. Interesovale su nas i svetske vesti, poput Italija, Worldometrics, što je moglo da ukaže i na potrebu provere tvrdnji struke kojima smo bili izloženi“, kaže Krstić.

  • Faza Pokušavam da vratim kontrolu:

„Tražim utehu u nečemu što mi je blisko i poznato. Pretraživali smo: Imunitet i vitamin C, recepti onlajn, dijete, maske, vežbe kod kuće. Interesantno je da su u ovoj fazi Netfliks serije imale veliki skok u pretrazi, kao i i Narodno pozorište onlajn“.

  • Faza samodovoljnosti

„Tražili smo šišanje kod kuće, ali pretraživali smo i zdravstvene simptome poput srčana aritmija, to znači da su ljudi imali simptome ali nisu mogli ili smeli da potraže pomoć u medicinskim ustanovama“.

  • Faza – novi životni put

„Počeli su ljudi da pretražuju baštenske garniture, bicikle, vežbe za skidanje sala na stomaku, uradi sam. To sve pokazuje da uspostavljamo neku novu normalnost“, kaže Krstić.


Kako izgleda digitalno nebo Srbije

Žena čita novine

Reuters
Da li je vreme tradicionalnih medija prošlo?

„Mi smo na digitalnim platformama bili i pre epidemije. Više od osamdeset odsto ljudi u Srbiji koristi internet svakodnevno – Jutjub ima tri i po miliona korisnika, a Fejsbuk tri miliona“, kaže Krstić.

Ipak, ističe da u Srbiji digitalno oglašavanje ne prati trendove u korišćenju interneta.

Medijski budžeti za internet marketing iznose svega 17 odsto, a za televizijski, 55 odsto, dodaje.

„To su podaci pre epidemije, biće zanimljivo da sagledamo da li će se nešto promeniti u perspektivi, s obzirom da u razvijenom svetu digitalno oglašavanje čini dominantan deo medijskog budžeta“.

Samo delić digitalnog neba zauzima i političko oglašavanje.

Nevladina organizacija Šer fondacija pratila je reklamiranje političkih partija početkom maja, na samom početku kampanja za parlamentarne izbore.

Od kada je objavljeno da će izbori biti održani 21. juna, najviše reklama pokrenula je koalicija okupljena oko Ujedinjene demokratske Srbije (UDS), a vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) nije imala ni jedan politički oglas, piše u analizi Šera.

Na Fejsbuku je petnaest različitih političkih aktera reklamiralo svoje programe ili lidere.

Problem sa Fejsbuk reklama je, ističe Šer, to što ne postoje dostupni podaci o novcu koji su stranke potrošile na ovu vrstu reklamiranja, koja je ciljna grupa stanovništva i koji je doseg ovih reklama.

Fejsbuk je, nakon prošlogodišnjih predsedničkih izbora u Hrvatskoj, objavio podatke o sumama koje su stranke ili pojedinci potrošili, okvirnom broju ljudi kojima je oglas prikazan, njihovom mestu stanovanja i polu.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari