Gaza, vazdušni napadi na Gazu

EPA
Više od 700 ljudi je poginulo u vazdušnim napadima Izraela na Gazu, tvrde palestinski izvori

Izrael je povratio kontrolu nad područjem oko Gaze i pronađena su tela 1.500 pripadnika ekstremističke palestinske grupe Hamas, saopštila je izraelska vojska, nastavljajući vazdušne napade na Gazu, uporišta Hamasa.

Izrael će upotrebiti „ogromnu silu“, upozorio je premijer Benjamin Netanjahu trećeg dana žestokih sukoba u kojima je do sada poginulo više od 1.600 ljudi na obe strane.

Izraelska vojska je naredila „potpunu opsadu Gaze“, a Netanjahu kaže da je tek počela odmazda za najveće napade palestinskih ekstremista na teritoriju Izraela u poslednjih nekoliko decenija.

Iz Hamasa na to poručuju da će „početi likvidaciju zarobljenih izraelskih civila za svako izraelsko bombardovanje civilnih objekata bez najave“.

Od početka sukoba u subotu ujutro iznenadnim napadom pripadnika Hamasa, dosad je poginulo više od 900 ljudi u Izraelu – među njima je 260 posetilaca muzičkog festivala na jugu zemlje – više o tome pročitajte u posebnom tekstu.

U odmazdi Izraela, u Gazi je poginulo najmanje 690 ljudi, a oko 2.750 ranjeno, kažu palestinski izvori.

Za sada, nije poznat tačan broj ljudi koje je Hamas oteo tokom iznenadne akcije.

Palestinski predsednik Mahmud Abas mogao bi da uskoro poseti Moskvu, izveštava novinska agencija Rojters, pozivajući se na ruski RBC.

Palestinsko rukovodstvo je podeljeno između Abasove Palestinske uprave (PA), koja kontroliše delove Zapadne obale, i militantne grupe Hamas, koja upravlja Gazom.

Mnoga mesta u svetu, poput Ajfelove kule u Parizu, prethodnih dana bila su osvetljena plavo belim bojama u znak podrške Izraelu, ali je u Londonu i Njujorku bilo i velikih okupljanja onih koji podržavaju Palestince.

Među žrtvama sukoba u Izraelu su i stranci – potvrđeno je da je poginulo devet američkih državljana, a sumnja se da je stradalo i deset Britanaca.

Izrael, Pojas Gaze, mapa Izrael i Pojas Gaze

BBC

Šta znamo do sada

  • Izraelska vojska je saopštila da je najmanje 900 ljudi poginulo u napadima proteklog vikenda, a ranjeno više od 2.000, dok je još nepoznat broj talaca koje su zarobili palestinski ekstremisti
  • U uzvratnim napadima izraelske avijacije, najmanje 690 ljudi ubijeno je u Pojasu Gaze, a više od 2.300 je ranjeno, rekli su palestinski zvaničnici
  • Izraelski premijer Netenjahu: Odmazda je tek počela
  • Unicef upozorava da će isključivanje struje i dotoka vode i hrane ugrožava živote dece, koja u svakom ratu prva ispaštaju
  • Izraelska vojska saopštila je da je od subote regrutovala 300.000 rezervista, što je najveća mobilizacija do sada
  • Vojno krilo Hamasa preti likvidacijama izraelskih civila ako se bombardovanja nastave
  • Sjedinjene Američke Države šalju municiju Izraelu i upućuju borbene brodove i nosače aviona u istočni Mediteran
  • I strani državljani među žrtvama u Izraelu, evakuacije u toku
  • Libanska militantna grupa Hezbolah saopštila je da se neće priključiti Hamasu u borbama, osim ako Izrael ne napadne Liban
  • Jedan državljanin Srbije lakše je ranjen u napadima, a avionima su iz Tel Aviva stigli srpski državljani u Beograd
  • Cena nafte je skočila u ponedeljak jer se procenjuje da će se sukob rasplamsati u regionu

Pogledajte video: Šta se dešavalo od vikenda na Bliskom istoku

Ratno stanje u Izraelu posle iznenadnog napada Hamasa
The British Broadcasting Corporation

Netanjahu: Učinićemo sve da spasimo taoce

Izraelski premijer Benjamin Netenjahu rekao je da će država „učiniti sve za Izraelce u zarobljeništvu u Gazi“.

On je u ponedeljak predveče rekao da je „veliki broj naoružanih Palestinaca i dalje u Izraelu“.

Pozvao je i opozicione partije da se oformi široka koaliciona vlada, nakon što su u subotu propali takvi pokušaju dva najveća opoziciona lidera.

Doron Kempel, bivši zamenik načelnika Sajeret Matkal, izraelske elitne komandoske jedinice, za BBC je ispričao koliko može biti zahtevna akcija spašavanja talaca.

„Izazov je kako znati dovoljno o tome gde su taoci i kako tempirati napad tako da možete u jednom trenutku provaliti gde god da ih drže i spasiti što je moguće više njih“, rekao je za BBC.

Ono što komplikuje situaciju je to što se taoci ne nalaze u oblastima pod izraelskom kontrolom, dodao je.


Kako spasiti taoce

Frenk Gardner, BBC urednik za bezbednost

Izraelu nije nepoznata talačka kriza.

Još od racije na Entebe 1976, Izrael je pokazao svetu da poseduje i sposobnosti i volju da upotrebi specijalne snage da ih razreši.

Ali trenutna situacija u Gazi je na potpuno drugom nivou.

Različiti izvori procenjuju da je oko sto državljana Izraela u rukama ekstremističke grupe Hamas u Gazi.

Oni su zarobljeni u Izraelu i silom odvedeni u Gazu, a među njima su vojnici, civili, žene i deca, tvrde izvori.

Hamas ih skoro sigurno neće držati na istom mestu.

Najverovatnije su raspoređeni u podzemnim podrumima širom gusto naseljenog Pojasa Gaze.

Oduzeti su im mobilni telefoni i sve digitalne naprave da ne bi mogli da komuniciraju ili da otkriju gde se nalaze.

Gaza je tako gusto naseljena da bi čak i nevidljivi prilaz noću bio primećen, a stanovništvo je izrazito neprijateljski nastrojeno.

Moguća kopnena invazija izraelskih trupa bi možda oslobodila neke taoce, ali bi ugrozila druge.

A pregovori bi, ukoliko do njih i dođe, mogli da traju godinama.


Unicef upozorava: U svakom ratu prvo ispaštaju deca

Gaza

Reuters
Posledice vazdušnih napada na Gazu

Unicef je upozorio da se humanitarna situacija u zoni sukoba „brzo pogoršava“, zatraživši da se humanitarcima obezbedi prolaz da bi deci i njihovim porodicama mogli da odnesu neophodnu pomoć.

Unicef je agencija Ujedinjenih nacija koja pruža humanitarnu pomoć deci širom sveta.

„Podsećam sve strane da u ovom ratu, kao i u svim ratovima, deca prva pate i najviše pate“, izjavila je izvršna direktorka Unicefa Ketrin Rasel u ponedeljak uveče.

„Duboko sam zabrinuta zbog isključivanja struje i sprečavanja ulaska hrane, goriva i vode u Gazu, što može da ugrozi živote dece“, dodala je ona.

Pozvala je na „trenutno i bezbedno oslobađanje sve dece koja se drže kao taoci u Gazi kako bi se ponovo spojili sa porodicama ili starateljima“.

Izrael kontroliše vazdušni prostor iznad Gaze i njene obale i ograničava kome i kojoj robi je dozvoljen ulazak i izlazak preko njegovih graničnih prelaza, te je isključen i dotok vode.

U Gazi je zbog vazdušnih napada raseljeno 123.000 Palestinaca, a skoro 74.000 sklonište je pronašlo u školama, saopštile su Ujedinjene nacije.


Odgovor Izraela: Vazdušni napadi i regrutacija 300.000 rezervista

Israeli soldiers near Gaza

EPA

Posle neočekivanog napada u subotu, usledili su vazdušni napadi Izraela na stotine ciljeva u Gazi, a izraelski ministar odbrane Joav Galan je naredio potpunu opsadu Pojasa Gaze.

„Bez struje, bez hrane, bez goriva“, poručio je.

Najavljeno je i zatvaranje okupirane Zapadne obale u kojoj živi 2,8 miliona Palestinaca.

Izraelska vojska saopštila je da je od subote regrutovala 300.000 rezervista, što je najveća mobilizacija do sada.

Ministar spoljnih poslova Izraela kaže da se organizuju specijalni letovi kako bi se pomoglo izraelskim vojnim rezervistima koji žive u inostranstvu da se vrate u zemlju.

Eli Koen kaže da je bilo „mnogo zahteva“ Izraelaca širom sveta da se vrate što je pre moguće kako bi pomogli.

Vojni rok je obavezan za većinu Izraelaca, čak i ako imaju dvojno državljanstvo.


Kopnena invazija nije magično rešenje

Frenk Gardner, BBC urednik za bezbednost

Postoje pretpostavke u nekim centrima moći da bi Izrael mogao da eliminiše pretnje Hamasa jednom za svagda ako bi izvršio potpunu kopnenu invaziju.

Istorija pokazuje da to verovatno ne bi bilo magično rešenje kom se nadaju.

Kad je Izrael okupirao Gazu 2014. godine, ubijeno je više od 2.000 Palestinaca i svaka sahrana je samo dodatno radikalizovala mladiće.

Od tada, Hamas je nastavio sa raketnim napadima preko granice.

Njihovo ratno krilo ima oko 30.000 boraca, većinom fanatika koji su rešeni da odbrane zemlju Palestine.

Oni poznaju tunele, podrume, bunkere i zaleđe bolje od osvajača.

Ovo gusto naseljeno područje nije mesto za tenkove koji bi bili laka meta za zasede.

Iz čisto vojne perspektive, kopneni npada bi mogao da bude kratkoročni uspeh, koji bi mogao da eliminiše neke od komandanata Hamasa.

Ali u nedostatku dugoročnog mirovnog sporazuma, Hamas bi se verovatno ponovo obnovio pridobijajući nove generacije ljutih, radikalnih mladih boraca.


Napad na muzički festival na jugu Izraela

Na udaru ekstremista iz pravca Pojasa Gaze našao se i muzički festival Supernova, koji je organizovan u pustinji na jugu Izraela.

Naoružani napadači Hamasa tu su probili ogradu i počeli nasumično da pucaju po okupljenima.

Spasioci su do sada pronašli 260 tela, dok se duž puta vide prevrnuti i spaljeni automobili.

Sumnja se da su neki od posetilaca oteti.

Više o tome u zasebnom BBC tekstu.


Pogledajte snimak napada tokom rejv žurke:

Contains scenes which some viewers may find upsetting. – Partygoers run as gunshots heard in Israel
The British Broadcasting Corporation

Kakva je situacija u Gazi

Gaza, napad na Gazu, pojas Gaze

MOHAMMED SABER/EPA-EFE/REX/Shutterstock
Vazdušni napadi na Gazu ostavili pustoš

Više od 690 ljudi je ubijeno u izraelskim vazdušnim napadima, a među žrtavama su civili, među njima žene i deca, tvrdi Hamas.

Ulice i putevi su prekriveni ostacima ruševina.

Prodavnice su zatvorene i samo su retke pekare nudile hranu ljudima koji su čekali u dugim redovima.

Eskalacija sukoba samo je dodatno pogoršala već užasnu humanitarnu situaciju u Gazi.

Jedva opremljene bolnice, koje i u najboljim danima jedva mogu da pruže i osnovnu negu zaviše od dva miliona stanovnika Gaze, očajnički traže davaoce krvi.

Oko 80 odsto stanovništva Gaze zavisi od međunarodne pomoći, navode iz Ujedinjenih nacija, a oko milion ljudi se oslanja na svakodnevnu pomoć u hrani.

Hamas, koji kontroliše Gazu već 17 godina, sigurno je bio svestan posledica napada na Izrael – te je svakako morao da očekuje tako snažnu odmazdu.

Grupa koju podržava Iran jasno je stavila do znanja da je spremna za rat sa Izraelom.

Hamas je ranije tvrdio da švercuje oružje bez obzira na zajedničku blokadu Izraela i Egipta.

U do sada nezabeleženom napadu, palestinski militanti prešli su ogradu koja razdvaja Pojas Gaze u ranu zoru, dok su sa ove teritorije ispaljivane desetine raketa.

Naoružani Hamasovci su morem i uz pomoć paraglajdera, ali i bagera uspeli da probiju jednu od najutvrđenijih granica na svetu, koja je tri dana kasnije obnovljena, kako su saopštili izraelski zvaničnici.

Zbog čega izraelska obaveštajna služba nije uspela da zaustavi masovni napad iz Gaze, čitajte u posebnom tekstu.


Šta je Palestina?

Zapadna obala i Gaza, poznate kao Palestinske teritorije, kao i Istočni Jerusalim i Izrael, svi su činili zemlju poznatu kao Palestina od rimskih vremena.

To su bile i teritorije Jevrejskog kraljevstva iz Biblije, a Jevreji je doživljavaju kao vlastitu drevnu domovinu.

Izrael je proglašen državom 1948. godine, iako teritoriju i dalje nazivaju Palestinom oni koji ne priznaju pravo Izraela na postojanje.

Palestinci takođe koriste Palestinu kao objedinjujući izraz za Zapadnu obalu, Gazu i Istočni Jerusalim.


Reakcije na napad

Svetski lideri su na različite načine reagovali na napad Hamasa i odmazdu Izraela.

SAD: Predsednik Džozef Bajden kaže da je podrška njegove zemlje Izraelu „čvrsta i nepokolebljiva“. SAD su rasporedile brodove i avione u regionu i saopštile da će poslati dodatnu municiju u Izrael.

američki nosač aviona

US NAVY/JACOB MATTINGLY HANDOUT/EPA-EFE/REX/Shutte
Jedan od poteza Amerikanaca je i prebacivanje nosača aviona, brodova i aviona u istočni Mediteran. Na slici američki nosač aviona Džerald Ford snimljen 4. oktobra u Jonskom moru

Velika Britanija: Premijer Riši Sunak obećao je „stalnu podršku“ Izraelu, dodajući da „terorizam neće prevladati“.

Iran: Predsednik Ibrahim Raisi rekao je da Iran podržava pravo Palestinaca na samoodbranu i upozorio da Izrael mora da snosi odgovornost za ugrožavanje regiona tokom godina. Hamas podržava Iran.

Liban: Hezbolah, moćna oružana grupa koju takođe podržava Iran, priključila se razmeni artiljerijske i raketne vatre sa Izraelom u nedelju. To je izazvalo zabrinutost da bi moglo doći od šireg sukoba između Izraela i njegovih protivnika u regionu Bliskog istoka.

Kina: Peking je pozvao obe strane da „pokažu uzdržanost“ i „odmah prekinu vatru“. Državni mediji su ponovili „rešenje sa dve države“, koje podrazumeva uspostavljanje nezavisne države Palestine.

Rusija: Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je na „trenutni prekid vatre“ i pregovore u pravcu „sveobuhvatnog, trajnog i dugo očekivanog mira“.

Papa Franja pozvao je u nedeljnoj misi da se prekinu napadi i nasilje u Izraelu, rekavši da terorizam i rat neće rešiti nikakve probleme, već samo doneti dodatnu patnju i smrt nevinim ljudima.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić osudio je napade rekavši da je „danas, više nego ikada pre, svetu potrebno da Izraelci i Palestinci zajednički stanu na put nasilju“.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari