Kola Hitne pomoći

Fonet
Kola Hitne pomoći

Korona virus „kuca na vrata“ Balkana, nadležni u Srbiji tvrde da je zdravstveni sistem potpuno spreman za odbranu, a stručnjaci upozoravaju da situaciji treba pristupiti veoma ozbiljno i detaljno.

Direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu Hans Kluge tokom posete Beogradu izjavio je da je Srbija pripremljena da se suoči sa novim rizicima, „uključujući izbijanje epidemija koje predstavljaju opasnost po zdravlje u svetskim razmerama“.

Epidemiolog Zoran Radovanović, međutim, podseća da je i iz Italije pre nedelju dana ponosno saopšteno da je sve pod kontrolom, a situacija je sada „potpuno van kontrole.“

„Ukoliko bi došlo do većeg broja težih slučajeva Kovida-19 u Srbiji, eventualni problem bi mogao da predstavlja nedovoljan broj raspoloživih respiratora“, rekao je Radovanović za BBC.

U međuvremenu, u Hrvatskoj je potvrđen prvi slučaj korona virusa, u Srbiji nema ni jednog, ali su zbog sumnje da bi mogli biti zaraženi korona virusom dva muškaraca smeštena na Infektivnom odeljenju šabačke bolnice.

Od virusa su opasnije širenje panike i lažnih vesti, kako u našoj zemlji, tako i na celom kontinentu, saglasili su se predsednik Srbije Aleksandar Vučić i Kluge posle današnjeg sastanka.

Koliko su efikasne mere kontrole u Srbiji

Na graničnim prelazima Srbije je uveden pojačan nadzor putnika, kao i svih državljana Srbije koji se vraćaju iz Kine i Italije. Iz Ministarstva zdravlja ističu i da vode evidenciju o svim putnicima iz problematičnih područja.

Institut za javno zdravlje Milan Jovanović Batut saopštio je da bi svi putnici koji dolaze iz Kine, ukoliko imaju simptome respiratornog oboljenja sa povišenom telesnom temperaturom, molimo da se jave na broj 064 8945 235 koji je otvorilo Ministarstvo zdravlja.

Krajem januara na beogradskom aerodromu postavljena je termovizijska kamera koja detektuje telesnu temperaturu.

Lončar je tada objasnio da, ako se utvrdi da neko ima povišenu temperaturu, smešta se u karantin, a zatim prebacuje na Infektivnu kliniku, gde se dalje prati njegovo stanje.

Međutim, oko četiri do pet puta je verovatnije da će bolest doneti neko ko je prividno zdrav i u inkubaciji, ističe Radovanović.

Iz Svetske zdravstvene organizacije takođe su skrenuli pažnju da je delovanje kamera ograničeno, jer period inkubacije virusa traje dva do deset dana.

Stvar je epidemiološkog nadzora da se takvi slučajevi što pre otkriju, dodaje Radovanović, ali ih je teško prepoznati jer više od 80 odsto ima blag klinički tok, pa mnogi neće ni da se jave lekaru.

Imate grip, ali da li ste putovali u Italiju ili Kinu?

Veoma važan je podatak da li je pacijent putovao, posebno u Italiju ili Kinu, i to je ono što lekar treba da ispita kada dođe pacijent sa simptomima koji liče na prehladu ili grip, ističe Radovanović.

„Lako može da se desi da imamo već nekog zaraženog ali nije prepoznat, nije se javio doktoru, ili je doktor posumnjao na grip pa je na tome ostao“, kaže epidemilog.

Svi resursi Srbije su angažovani u borbi protiv ovog virusa, poručio je početkom meseca ministar zdravlja Zlatibor Lončar.

Broj respiratora u Srbiji – mogući problem u slučaju veće epidemije

Petnaestak odsto zaraženih su teži slučajevi koji moraju da idu u bolnicu, objašnjava Radovanović i ocenjuje da će jedan broj njih, svaki dvadeseti, morati da bude priključen na respirator.

„U unutrašnjosti neke bolnice imaju po četiri, neke pet takvih respiratora, pa bi, u zavisnosti od obima epidemije problem mogao da se javi ako se u jednom gradu javi više bolesnika“, kaže Radovanović.

U Srbiji je tokom 2009. zbog epidemije gripa H1N1 kupljena dodatna količina aparata za veštačko disanje, a tada je njihov ukupan broj iznosio oko 470.

Iz Ministarstva zdravlja do objavljivanja teksta nije stigao odgovor na pitanje BBC-ja da li Srbija ima dovoljan broj respiratora, kao i dovoljne količne lekova i medicinske opreme za slučaj širenja virusa.

Bolnički kreveti

Getty Images
Bolnički kreveti

Antivirusni lekovi kao terapija

Lek za korona virus ne postoji, ali se daje i preporučuje terapija za grip – antivirusni lek Tamiflu, kaže epidemiolog Zoran Radovanović.

Ovaj lek, tvrdi on, postoji u Srbiji samo u određenim količinama, a prošle godine je zabeležena privremena nestašica.

„Sve zavisi od potporne terapije – ako bolesnik ima problem sa disanjem potreban je respirator, ako ima visoku temperaturu, podrebni su lekovi za spuštanje temperature“, objašnjava on.

Kako dodaje, u nekim zemljama su lekari pacijentima davali antivirusne lekove novije generacije u kombinaciji sa lekovima za lečenje HIV-a, što je davalo pozitivne rezultate.

Izolacija, karantin i nadzor

Ukoliko se ustanovi da je pacijent pozitivan na korona virus, on se smešta u izolaciju na infektivnoj kliniici, a osobe koje su sa njima bile u kontaktu idu u karantin od 14 dana, objašnjava Radovanović.

Bolnice, kasarne, kao i neki privatni objekti će, prema rečima Lončara biti obezbeđeni za za eventualni smeštaj zaraženih.

Međutim, ako ljudi čuju da se građani šalju u karantin, neki ljudi mogu da prećute da su bili u kontaktu sa njima, upozorava Radovanović.

„Ta vrsta izolacije ima prednosti i mana, a možda je bolje držati ih u kućnoj izolaciji“ kaže on.

Higijena ruku predstavlja prvu liniju odbrane u borbi protiv virusa.
The British Broadcasting Corporation

Medicinsko osoblje i zdravstveni sistem

U Srbiji su, tvrdi Lončar, sprovedene sve preporuke SZO, a on je naglasio da je zdravstveni sistem potpuno spreman ako i kada se koronavirus pojavi u našoj zemlji.

Lončar je poručio je da više ljudi umre od sezonskog gripa nego od koronovirusa i pozvao građane da primene uobičajene mere poput higijene ruku, izbegavanja velikih skupova, boravka u prirodi i zdrave ishrane.

U ovom trenutku, osim ako ne dođe do epidemije većih razmera, u Srbiji ima dovoljno medicinskih radnika i može da se nosi sa pojavom virusa, ocenjuje Radovanović.

„Nema posebnih mera jer nema bolesti, ali epidemiološka služba je pripremljena da ukoliko se pojavi bolest, pacijenta odmah stave u karantin, a sve ljude sa kojima je bio u kontaktu stave pod nadzor ili kućnu izolaciju“, objašnjava on.

Goran Joksimović, direktor Opšte bolnice u Beogradu je ranije izjavio da su ispoštovani svi parametri i da je ta bolnica u slučaju pojave zaražene osobe korona virusom spremna da reaguje.

„Obezbedili smo prostor za izolaciju i pregled, tako da smo u svakom slučaju spremni da odreagujemo ako bude bilo potrebe, po algoritmima i uputstvima Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, rekao je tada dr Joksimović.

Naučnici su napravili formulu, vakcina je u proizvodnji, ne zna hoće li stići na vremen.
The British Broadcasting Corporation

Putovanja i zaštita od korona virusa

Građanima se ne savetuje da putuju u zemlje gde je došlo do širenja virusa, a onima koji su stigli iz takvih oblasti se savetuje da prate zdravstveno stanje i mere temperaturu dva puta dnevno.

Svi koji sumnjaju da su zaraženi mogu da se jave lokalnom zavodu za javno zdravlje ili Institutu za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“.

Institut Torlak je nacionalna referentna laboratorija koja radi testove na korona virus.

U Klinici za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije je do 24. februara urađeno je devet testova na korona virus i svi su bili negativni.

Smatralo se da su šanse za eventualno širenje virusa u Srbiji relativno male, kaže Zoran Radovanović jer je u svetu do današnjeg dana od oko 200 država i teritorija manje od petine njih imalo potvrđene slučajave bolesti.

„Zato se moglo pretpostaviti da će nas virus mimoići, kao što smo prošli bez SARS-a i MERS-a, ali situacija sa Italijom menja stvari“, zaključuje on.

Prvi slučaj korona virusa u Hrvatskoj

Jedna osoba je smeštena u bolnicu u Zagrebu, a hrvatski premijer Andrej Plenković potvrdio je na konferenciji da je pacijent mlad i da ima blaže simptome.

Pacijent je bio u Milanu od 19. do 21. februara.

Hrvatski krizni štab za praćenje zaraze korona virusom preventivno je pooštrio zaštitne merena N1 prenosi da se trenutno testira 16 sumnjivih slučajeva.

Epidemiolozi se raspoređuju na granične prelaze, prenosi HRT.

Ministar zdravlja Vili Beroš kaže da je na snazi viši stepen pripravnosti i da hrvatski zdravstveni sistem može da odgovori na izazove.

Devojka sa maskom ispred milanskog Duoma

AFP
Devojka sa maskom ispred milanskog Duoma

Slovenija – nedostatak zaštitne opreme za zdravstvene radnike

U Sloveniji je do sada na korona virus testirano 44 ljudi i svi rezultati su bili negativni.

Međutim, strah među građanima raste, pa su brojne apoteke ostale bez zaštitnih maski, prenose mediji, ali zvaničnici za to vreme spuštaju loptu.

„Korišćenje zaštitnih maski nije potrebno, jer ne postoji potvrđen slučaj korona virusa, niti sumnje u to“, izjavila je Eva Grilc iz Nacionalnog instituta za javno zdravlje.

Apotekama takođe ponestaje i dezinfekcionih sredstava, a neki domovi zdravlja imaju poteškoće sa nabavkom odgovarajuće zaštitne opreme za osoblje.

Iz slovenačkog Ministarstva zdravlja ističu da je „situacija dinamična, ali pod kontrolom“.

Iz opreza su zabranjene sve posete Kliničkom centru u Mariboru.

Najveća pažnja usmerena je na Novu Goricu i deo zemlje koji se nalazi na samoj granici sa severnom Italijom – gde je bilo slučajeva virusa.

Gradonačelnik Nove Gorice Klemen Miklavič upozorava da tamo postoji veliki rizik od širenja zaraze, pre svega zbog velikog broja Italijana koji posećuju slovenačka kazina u tom gradu.


Šta kaže Svetska zdravstvena organizacija?

Iz Svetske zdravstvene organizacija kažu da svet mora biti spreman za moguću pandemiju korona virusa.

Uslova za proglašenje pandemije još uvek nema, ali naučnici kažu da države moraju biti u pripravnosti.

Pandemija se proglašava kada infekcija istovremeno predstavlja pretnju u različitim delovima sveta.

Generalni direktor SZO-a Tedros Adanom Gebrejesus rekao je novinarima u ponedeljak da zabrinjava porast broja obolelih u Iranu, Italiji, i Južnoj Koreji.

„Da li virus ima potencijal pandemije? Apsolutno da. Da li je stigla? Sa našeg stanovišta još uvek ne.

„Ključna poruka koja može svim zemljama sveta dati nadu, hrabrost i sigurnost je da virus može da bude zadržan unutar granica i neke države su to uradile“, rekao je Tedros.

„Korišćenje reči pandemija ne odgovara činjenicama i može izazvati samo strah“.

Ali Majk Rajen, šef programa SZO za vanredne situacije kaže da je sada vreme da uradimo sve što možemo da se pripremimo za pandemiju.


Šta znači pandemija?

  • Pandemija je širenje nove bolesti širom sveta
  • Svinjski grip H1N1 ubio je stotine ljudi, a SZO je proglasila pandemiju 2009.
  • SZO formalno više ne označava izbijanja bolesti pandemijom, već kaže da se taj termin kolokvijalno
  • Saveti – priprema za veće širenje virusa, ostaju iste

Koji su simptomi infekcije?

Najčešći simptomi infekcije su: groznica (visoka temperatura), kašalj, kratak dah i teškoće u disanju.

Korona virus simptomi

BBC

Šta mogu da uradim?

Često perite ruke sapunom ili gelom, izbegavajte kontakt s ljudima koji su bolesni, ne dirajte oči, nos i usta neopranim rukama.

Ukoliko kašljete i kijate, uradite to u maramicu, bacite je u kantu i operite ruke.

Korona prevencija

BBC

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari