Žan Klod Junker

Getty Images
„Ne čujem dobro…“ – predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker

Zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju, su mnogo očekivale od samita EU-ZB koji danas počinje u glavnom gradu Bugarske.

Susret 28 šefova država i vlada iz EU sa njihovim kolegama iz šest država u regionu koje teže članstvu u Evropskoj uniji – Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Albanije i Kosova – trebalo je da da novi zamah procesu proširenja. Tim pre što Bugarska, koja trenutno predsedava EU, odlučno podržava ovaj proces.

Sem toga, samit se odvija tri meseca nakon što je Evropska komisija objavila ambicioznu Strategiju o proširenju, koja sadrži obećanje da bi Srbija i Crna Gora, kao predvodnice u pregovorima o pridruživanju, vrlo brzo mogle da postanu punopravne članice.

Bojko Borisov

Getty Images
Domaćin – Bojko Borisov

U Londonu će, u okviru Berlinskog procesa, već u julu biti održan još jedan samit na istu temu, pa je jedno vreme izgledalo da je skup u Sofiji idealna priprema za to.

Međutim , izgleda da je entuzijazam za proširenjem nagovešten u Strategiji već dobrim delom splasnuo.

Evo kojih pet stvari se neće desiti u Sofiji, a trebalo je:

  1. Neće svi prisustvovati: Španski premijer Marijano Rahoj bojkotuje skup u znak protesta zbog toga što su na njega pozvani predstavnici Kosova, koje Španija ne priznaje. Španci su poslednjih meseci jako zaoštrili stav o Kosovu, jer se boje da bi ono moglo da postane model za otcepljenje Katalonije. Izostanak jednog od 28 lidera naizgled ne mora mnogo da znači, ali ako se ima u vidu da je za sve odluke o proširenju EU neophodan konsenzus svih članica, bojkot šalje loš signal.
  2. Balkan neće biti u centru pažnje: Povlačenje SAD iz nuklearnog sporazuma o Iranu i nedavno krvoproliće u Gazi biće, u stvari, dominantne teme na samitu, što je već najavila nemačka kancelarka Angela Merkel. S obzirom da je reč o neformalnom skupu bez čvrstog dnevnog reda, postoje dobri izgledi da će lideri Zapadnog Balkana ostati u zapećku, dok će za glavnim stolom veliki igrači pretresati važnije teme.
  3. Neće biti mnogo priče o proširenju: Na insistiranje Španije, iz nacrta završne deklaracijeje izbačena reč „proširenje“ i zamenjena maglovitim terminom „evropska perspektiva“. Sem toga, opet zbog Španije, umesto „države Zapadnog Balkana“ govori se o „partnerima sa Zapadnog Balkana“, jer Kosovo u očima Španaca nije država. U deklaraciji se ne pominju pojedinačne zemlje, niti rokovi za proširenje. Ovo predstavlja bar dva koraka nazad u odnosu na februarsku Strategiju.
  4. Makedonija i Albanija ostaju u blokadi: Uoči samita se verovalo da bi do njegovog početka moglo doći do kompromisa u sporu oko imena između Grčke i Makedonije, što bi otvorilo mogućnost da Makedonija konačno počne sa pregovorima o članstvu. To se nije desilo. I Albanija, koja je tokom proteklih meseci sprovela radikalne reforme pravosuđa, se nadala početku pregovora, ali od toga zasad nema ništa.
  5. Neće biti napretka oko Kosova: Postojala je nada da bi do samita, ili na njemu, moglo da dođe do napretka u vezi sa formiranjem Zajednice srpskih opština, što bi odmrzlo briselski dijalog o normalizaciji. Sudeći prema izjavama prištinskih zvaničnika, ni od toga nema ništa. Kosovo se nadalo i da će nakon ratifikacije granice sa Crnom Gorom biti bliže ukidanju viza za šengensku zonu, ali sada se od njih traži niz konkretnih koraka u obračunu sa korupcijom i organizovanim kriminalom.

Naravno, bilo bi pogrešno reći da od samita neme baš nikakve koristi: pašće neki dogovor o infrastrukturnim projektima (za koje nema para), prekograničnoj saradnji, unapređenju trgovinskih odnosa… Ipak, mnogo manje od onoga što se donedavno očekivalo.

Vidimo se u julu u Londonu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari