Image shows twin mushroom clouds

Reuters

Mesec dana posle serije vazdušnih napada na Krim, Kijev je preuzeo odgovornost, a predsednik Vladimir Zelenski tvrdi da je ukrajinska vojska 7. septembra vratila pod kontrolu nekoliko strateških mesta u blizini Harkova na severoistoku zemlje.

U članku za ukrajinsku nacionalnu novinsku agenciju Ukrinform, visoki komandant Valerij Zalužnji rekao je da su gađane ruske vojne baze na Krimu, koji je Rusija anektirala 2014.

Vojna baza Saki nalazi se na zapadnoj obali poluostrva i u blizini je turističkog mesta.

Ukrajinski predsednik Zelenski tvrdi da vojska te zemlje vodi žestoku kontraofanzivu na jugu i severoistoku.

„Ove nedelje imamo dobre vesti iz Harkovske oblasti“, rekao je Zelenski u video obraćanju na društvenim mrežama.

Odbijajući da navede imena on je rekao da su to mesta gde se vratila ukrajinska zastava, a ove informacija nije bilo moguće potvrditi iz nezavisnih izvora.

Dok se u Briselu govori o ratu u Ukrajini kao mogućoj prepreci u snabdevanju energentima, Ukrajina je pozvala evropske lidere da im daju veću podršku.

EU kaže da sankcije „melju“ rusku ekonomiju, ali kako se i očekivalo, štete i Evropi, naročito pred zimu.

Ministri finansija sedam velikih privreda (G7) već su dogovorili ograničenje cena ruske nafte, a Severni tok 1, ruski gasovod, i dalje je zatvoren jer je, kako navode iz Gazproma, oštećen i radi se na saniranju.

Ukrajina se zalaže za slanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u nuklearnu elektranu u Zaporožju, koju kontroliše ruska vojska, dok ruski predsednik Vladimir Putin tvrdi da Zapad ne može da izoluje zemlju na čijem se čelu nalazi, uprkos sankcijama.

„Bez obzira koliko bi neki želeli da izoluju Rusiju, nemoguće je to učiniti“, rekao je Putin na ekonomskom forumu usredsređenom na Aziju.

ukrajinski vojnici podižu zastavu

K.Tymoshenko/Facebook

Dan 197.

  • Ukrajina traži podršku Evrope
  • Napad ukrajinske artiljerije na zapadnu obalu Krima
  • Međunarodna agencija za atomsku energiju pozvala da se nuklearna elektrana u Zaporožju obezbedi
  • Procena ombudsmana u Ukrajini da se 236 dece vodi kao nestalo tokom rata u Ukrajini
  • Putin: Sankcije Rusiji pretnja celom svetu
  • Rusija kupuje vojnu opremu od Severne Koreje, izveštava Njujork Tajms
  • Zelenski je optužio Rusiju da koristi isporuke gasa da ucenjuje Evropu
  • Cene gasa porasle za 26 odsto nakon što je Rusija zatvorila gasovod Severni tok
  • Od početka rata, poginulo je skoro 5.600 civila, a skoro trećina Ukrajinaca napustila je domove od početka ruske invazije, kažu iz UN
  • U proteklih šest meseci, poginulo je 377 dece, a više od 700 ranjeno, tvrdi ukrajinsko Tužilaštvo

Putinova poruka Zapadu: Sankcije uništavaju Evropljane, a siromašni ostaju bez žita.

Vladimir Putin, predsednik Rusije izjavio je u Vladivostoku da je zapadnim zemljama nemoguće da izoluju tu državu uprkos sankcijama Moskvi koje predstavljaju „pretnju celom svetu“.

„Bez obzira koliko bi neki želeli da izoluju Rusiju, nemoguće je to učiniti“, rekao je Putin na ekonomskom forumu usredsređenom na Aziju.

Putin je rekao i da ukrajinski izvoz žitarica ide uglavnom u evropske, a ne u siromašne zemlje, što predstavlja rizik od „humanitarne katastrofe“.

Pročitajte opširnije u posebnoj priči.

IAEA pozvala na obezbeđivanje nuklearke u Zaporožju

U izveštaju inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju, navodi se da je nuklearna elektrana u „lošem stanju“ jer se 907 ukrajinskih radnika nalazi pod kontrolom ruske vojske, a bombardovanja su svakodnevna.

Iako oštećenja ne utiču na rad elektrane, inspektori UN-a su upozorili da ukoliko se elektrana ne obezbedi i ne prekine se vatra u njenom krugu – neće doći do „curenja radioaktivnih čestica koje mogu ugroziti bezbednost“.

IAEA je predložila zaraćenim stranama da se prostor oko elektrane stavi pod „nuklearnu zaštitu i obezbedi kao zonu posebnog rizika“ kako bi se izbegla dalja oštećenja.

„Raspoređivanje mirovnog kontingenta i izvođenje ruskih vojnika iz centrale mogao bi da bude jedan od načina za stvaranje bezbednosne zone u nuklearnoj elektrani u Zaporožju“, rekao je Petro Kotin, šef ukrajinske agencije Energoatom.

Ruski operateri ispaljuju rakete tokom sukoba u Ukrajini

Russian defence ministry

Ukrajina deminira teritorije

U Ukrajini će posle rata biti potrebno deminirati 185.000 kvadratnih kilometara, rekao je na konferenciji za novinare predstavnik ukrajinske Državne službe za vanredne situacije (SES).

Prema rečima Olega Bondarija, prvobitno su u tom resoru verovali da će biti potrebno deminiranje na površini od 300.000 kvadratnih metara, ali su posle dubinske analize u različitim regionima, smanjili procenu na 185 hiljada kvadratnih metara

Ali to je ipak veoma velika oblast: jednaka je, na primer, čitavoj teritoriji Sirije, a nešto manja od teritorije Belorusije.

Ukrajina pokreće istragu o 32.000 ratnih zločina

Ukrajinsko tužilaštvo saopštilo je da će pokrenuti istragu o navodnih 32.000 počinjenih ratnih zločina.

Andrej Kostin, ukrajinski vrhovni tužilac, ocenio je da međunarodni sud treba da bude potpuno uključen u istragu.

„Formiranje specijalnog međunarodnog tribunala koji će istražiti i kažnjavati je glavno pitanje za Ukrajinu jer bi to bio snažna poruka svetu da se međunarodni zločini kažnjavaju“, rekao je Kostin.

Nekoliko pripadnika ruskih snaga je optuženo i proglašeno krivim za zločine u Ukrajini.

Poslednja presuda doneta je 8. avgusta, kada je tenkista Mihail Kulikov osuđen je na 10 godina zbog gađanja zgrade u Černjihivu.

Ruski vojnik je priznao krivicu i rekao da je „samo izvršavao“ naređenja nadređenih.

Da li Mađarska nudi ukidanje sankcija EU vodećim ruskim oligarsima

Mađarska pokušava da zakomplikuje proces proširenja sankcija Rusiji nudeći da sa spiska isključi tri ruska tajkuna: Ališera Usmanova, Petra Avena i Viktora Rašnjikova, piše sajt Politiko.

„Ovaj potez je razbesneo druge zemlje EU, koje se dobro sećaju kako je mađarski lider Viktor Orban pre nekoliko meseci sprečio uvođenje embarga na rusku naftu“, piše list.

Informaciju o predlogu Mađarske, novinarma Politika dobili su od neimenovanih evropskih diplomata.

O produženju sankcija EU bi trebalo da odluči u prvoj polovini septembra.

Do sada se to smatralo čistom formalnošću.

U kojoj meri bi ponuda Mađarske sada mogla da stane na put nastavku, još uvek nije jasno.

Šest meseci rata

Ukrajina i Rusija: Šest meseci od početka rata
The British Broadcasting Corporation

Pročitajte ispovesti ljudi koji su preživeli užase rata u Ukrajini:


Gde idu izbeglice?

Prema podacima Ujedinjenih nacija, od početka rata 24. februara iz Ukrajine je izbeglo više od deset miliona ljudi, od toga je šest miliona otišlo u susedne zemlje.

  • 4,1 milion u Poljsku
  • 1,3 miliona u Rusiju
  • 814.000 u Mađarsku
  • 691.000 u Rumuniju
  • 525.000 u Slovačku
  • 507.000 u Moldaviju
  • 16.000 u Belorusiju

UGC

BBC

Od početka rata u Ukrajini, milioni ljudi napustili su ovu zemlju, dok su iz Rusije otišle hiljade.

BBC želi da ispriča vašu priču: Kako rat u Ukrajini utiče na vašu porodicu? Zašto ste odabrali Srbiju kao mesto za novi početak?

Popunite formular klikom na OVAJ LINK i podelite vaša iskustva sa našim novinarima.


UGC

BBC

Tražimo odgovore na vaša pitanja: Šta želite da znate o uticaju sukoba u Ukrajini na Balkan?

Pošaljite nam vaša pitanja klikom na OVAJ LINK.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari