Severna Makedonija glasaće za svog prvog, a ukupno devetog predsednika od postjugoslovenskog osamostaljenja 1991. godine.
Naslednik Đorđa Ivanova traži se između tri imena: kandidata vladajuće koalicije Steva Pendarovskog, kandidatkinje opozicione VMRO-DPMNE Gordane Siljanovske Davkove i kandidata koga je podržala albanska opozicija Bljerima Reke.
Biće ovo prvi izbori nakon Prespanskog sporazuma kojim je rešen dugogodišnji spor Skoplja i Atine oko imena Makedonije.
Pravo glasa ima nešto više od 1,7 miliona birača, koji će na drugi krug izbora, ukoliko bude potrebno, izaći 5. maja.
Predsednički mandat traje pet godina, a jedan kandidat može imati najviše dva mandata, što onemogućava aktuelnog predsednika Đorđa Ivanova da se ponovo kandiduje.
Ko su predsednički kandidati?
Izborni listić na predsedničkim izborima u Severnoj Makedoniji jedan je od najkraćih u regionu – na njemu se nalaze svega tri imena.
Stevo Pendarovski zajednički je kandidat njegovog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) i albanske članice vladajuće koalicije Demokratske unije Albanaca (DUI) – prvi put najveće stranke dveju zajednica imaju zajedničkog kandidata.
Pendarovski je na mesto kandidata došao sa završenog posla – koordinatora makedonske vlade u procesu ulaska u NATO, zbog čega je u februaru boravio u Briselu kada je zvanično Skoplje potpisalo Protokol o prijemu u Alijansu.
Ovo mu nije prva predsednička kandidatura – na prethodnim izborima 2014. godine, bio je kandidat tada opozicionog SDSM, ali je izgubio u drugom krugu izbora.
Rođen je 3. aprila 1956. godine, diplomirao je pravo, a doktorirao političke nauke.
Gordana Siljanovska Davkova kandidatkinja je opozicionog VMRO-DPMNE i želja joj je da nasledi aktuelnog predsednika Đorđa Ivanova koji je iz njene političke opcije.
U politiku dolazi iz akademskog sveta – predaje pravo na skopskom univerzitetu, a ekspert je za pitanja lokalne samouprave.
Ni ona nije bez prethodnog političkog iskustva – bila je ministarka bez portfelja u vladi premijera Branka Crvenkovskog, u periodu od 1992. do 1994. godine.
Rođena je 11. maja 1955. godine u Ohridu.
Bljerim Reka kandidovao se kao nezavisni kandidat, a podržale su ga opozicione stranke albanske zajednice – Besa i Alijansa za Albance.
Reka je profesor međunarodnog prava, a diplomirao je na Univerzitetu u Prištini.
Bio je deo makedonske diplomatije – od 2006. do 2010. godine bio je ambasador Makedonije pri Evropskoj uniji.
Najmlađi je od tri kandidata – rođen je 22. maja 1960. godine u Skoplju.
Šta su ključne teme izbora?
Severna Makedonija je posle 30 godina spora sa Grčkom u januaru 2019. godine promenila ime, pa se očekivalo da to bude jedna od ključnih tema u predizbornoj kampanji.
Stevo Pendarovski nastupa sa sloganom „Zaedno napred“ („Zajedno napred“), što može izgledati i kao igra reči sa prezimenom lidera SDSM i glavnog protagoniste i potpisnika sporazuma sa Grčkom, premijera Zorana Zaeva.
Na talasu potpisivanja ovog sporazuma, Pendarovski nudi nastavak politike kojom je SDSM sa vlasti smenio režim Nikole Gruevskog.
S druge strane, kandidatkinja opozicionog VMRO-DPMNE, koji se protivi sporazumu, u kampanji nije koristila novo ime države, ali nije ni obećavala drastične i brze revizije Prespanskog sporazuma.
Zamera joj se nacionalistička pozicija, na šta je ona poručivala da je odrasla u turkoj kući na Ohridu, a da njen brat od 10. godine ima pobratima Albanca.
Bljerim Reka podržao je Prespanski sporazum o imenu zemlje.
Konačno, svega nekoliko dana pre izbora, na ruskoj društvenoj mreži „vKontakt“ pojavili su se transkripti prisluškivanih razgovora bivših i sadašnjih severnomakedonskih zvaničnika, analitičara i predstavnika javnih preduzeća.
Time se u fokus javnosti vratila i tema takozvanih „bombi“, seriji prisluškivanih razgovora u vreme režima Nikole Gruevskog, koji su značajno doprineli rušenju imidža njegove vlasti.
Inače, odnosi dve ključne političke opcije u Severnoj Makedoniji ušli su u mirniju fazu posle godina protesta koji nisu uvek bili potpuno mirni.
Početkom marta, premijer Zaev ugostio je lidera opozicije Hristijana Mickoskog i tom prilikom su se saglasili da predsednički izbori treba da budu „kristalno fer i čisti“.
Zaev za BBC: Referendum je pozitivna lekcija i za Evropu
Zašto makedonska opozicija niti podržava niti bojkotuje referendum
„Ime države važno i Albancima i Makedoncima“
Šta će biti posle glasanja u prvom krugu?
Preliminarne ankete pokazuju da ni ovoga puta jedan krug glasanja neće biti dovoljan.
Makedonija je predsednika u prvom krugu izabrala jedino 1994. godine, kada je Kiro Gligorov u prvom krugu pobedio sa 78,4 odsto podrške.
Stevo Pendarovski ima minimalnu prednost u istraživanjima javnog mnjenja – sa svega nekoliko procenata razlike, Pendarovski i Siljanovska Davkova broje oko 27 odsto podrške.
Očekuje se da ovo dvoje kandidata uđu u drugi krug izbora koji bi se održao 5. maja.
Tu će, osim jedno protiv drugog, zajednički voditi bitku da izbori uspeju – što je moguće samo ako na glasanje izađe više od 40 odsto upisanih birača, što je zakonski cenzus koji važi za drugi krug predsedničkih izbora u Severnoj Makedoniji.
Ministarka pravde Renata Deskoska već je najavila mogućnost da cenzusa ne bude, što bi značilo da izbori ne bi bili važeći.
U tom slučaju, zvanično Skoplje razmatra ili potpuno ukidanje cenzusa ili prebacivanje izbora predsednika u parlament.
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.