Nobelova nagrada za fiziku

EPA
Među dobitnicima Nobelove nagrade za fiziku konačno i žena

Nobelova nagrada za fiziku dodeljena je ženi, prvi put u poslednjih 55 godina.

Kanađanka Dona Strikland jedna je od tri žene koja je dobila tu nagradu od kada se dodeljuje – posle Marije Kiri 1903. i Marije Gepert-Majer 1963.

Amerikanac Artur Aškin i Francuz Žerar Muru dele ovogodišnju nagradu sa kanadskom naučnicom.

Njihova otkrića u oblasti laserske fizike doprinela su važnim naučnim dostignućima.

Dr Aškin je razvio optičku pincetu koja se koristi za proučavanje bioloških sistema.

Doktori Muru i Strikland otkrili su nove načine generisanja visokog intenziteta i vrlo kratkih laserskih impulsa koji se, između ostalog, primenjuju u laserskoj operaciji oka.

Ukupna vrednost nagrade je devet miliona švedskih kruna (oko 860.000 evra).

„Prvo pomislite da je to ludost, to je bila moja prva misao. I uvek se pitate da li je stvarno“, rekla je Strikland povodom osvajanja nagrade. Ona inače radi na .

Strikland, koja radi na kanadskom Univerzitetu Vaterlu, rekla je da je Muru bio njen „supervizor i mentor“.

„On je doveo CPA do velikih visina, tako da definitivno zaslužuje ovu nagradu. Srećna sam da je i Art Aškin takođe dobitnik.

Mislim da je on ranije napravio toliko otkrića pomoću kojih su ljudi uradili sjajne stvari i fantastično je što je konačno to prepoznato“, dodala je.

Prethodna dobitnica Nobelove nagradu za fiziku, američka fizičarka nemačkog porekla Marija Gepert-Majer, nagrađena je za otrkiće o jezgrima atoma.

Marija Kiri je 1903. godine nagradu podelila sa suprugom Pjerom Kirijem i Antoanom Anrijem Bekerelom za istraživanje o radioaktivnosti.

Raniji dobitnici Nobelove nagrade za fiziku

2017. – Rajner Vajs, Kip Torne i Bari Bariš za detekciju gravitacionih talasa.

2016. – Dejvid Taules, Dankan Holdejn i Majkl Kosterlic their work on rare phases of matterza teorijska otkrića tranzicija topoloških faza i topoloških faza materije.

2015. – Takaki Kadžita i Artur Mekdonald su nagrađeni za otrkiće da za otkriće oscilacije neutrina koje pokazuju da neutrini imaju masu.

2014. – Isamu Akasaki, Hiroši Amano i Šudži Nakamura za otkriće prve svetleće diode koja emituje plavu svetlost.

2013. – Fransoa Angler i Piter Higs za formulaciju teorije Higs bozonske čestice, teorijsko otkriće mehanizama koji doprinose razumevanju porekla mase subatomskih čestica.

2012. – Serž Aroš i Dejvid Vajnland za rad sa svetlošću i materijom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari