Zajedničke akcije partizana i četnika trajale su do polovine oktobra 1941. godine. Šta se onda dogodilo?


1. U toku noći sa svih frontova povučene su četničke snage. Došlo je do pregrupacije snaga i priprema za zauzimanje Užica. Sve jedinice su u borbenoj zapovesti dobile tačno vreme i objekat koji moraju osvojiti određenog dana.

2. Usledile su teške borbe na Trešnjici, Metaljci, u Čajetini i Kosjeriću. Najznačajnija borba u kojoj su četnici potučeni odigrala se na Trešnjici. Otpočeo je progon razbijenih četničkih jedinica. Draža Mihajlović je tražio da se progon prekine. Partizanska komanda je to prihvatila.

Međutim, četnička komanda nije oslobodila zarobljene partizanke i partizane. Više od 300 njih predati su Nemcima u Valjevu. Korišćeni su, kako kaze Ružica Petrović u Danasu od 11. aprila, za izgradnju aerodroma. Kasnije su svi streljani. Tako je nastalo Užičko-partizansko groblje u Valjevu.

3. U drugom delu ove ofanzive na Užičku republiku pojavile su se nemačke jedinice. Došlo je do čuvene bitke na Kadinjači i do okupacije Užica. Zanimljiv je zaključak da su u prvom delu četnici pokušali da osvoje Užice i unište rukovodstvo partizanskog pokreta, pa kad im to nije uspelo, to su obavili Nemci. Posle pada Uzičke republike, veliki broj partizana ili članova njihovih porodica hvatali su četnici i predvali ih Nedićevcima ili Nemcima.

Dragutin Maksimović, svedok. Stanovnik Novog Beograda

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari