Pšenica više nije političko pitanje

Otkupna cijena pšenice ovogodišnjeg roda postala je kamen spoticanja između poljoprivrednika i interesnog udruženja Žitozajednice, ali pšenica više nije političko pitanje jer je država prepustila otkup pšenice tržištu.
Udruge seljaka traže cijenu od najmanje 1,2 kune po kilogramu pšenice, pravdajući to velikim troškovima proizvodnje, dok Žitozajednica nudi 80 lipa. Računica mlinara, odnosno pekara pokazuje da bi prihvaćanje zahtjeva udruga seljaka značilo povećanje cijene pšenice za 50 posto u odnosu na prošlu godinu.
Drugim riječima, to bi izazvalo prosječno povećanje cijena pekarskih proizvoda za 40 posto, te udar na standard građana jer bi došlo do lančanog povećanja cijena ostalih osnovnih prehrambenih proizvoda.
Nadalje, prema računici Žitozajednice, proizvođači pšenice uz cijenu uz 80 lipa za kilogram dobivaju i 2250 kuna poticaja po hektaru, pa uz prosječan urod od 4,7 tona po hektaru zapravo imaju cijenu od 1,3 kune za kilogram pšenice. No, nije dobro zbrajati kruške i jabuke.
Kada bi pšenica ovogodišnjeg roda bila otkupljivana po 1,2 kune, u lipnju iduće godine, prema računici Žitozajednice, koštala bi najmanje 2,7 kuna.
Sve je to možda i točno, ali kruh od 0,75 dekagrama košta gotovo pet kuna. Dakle, negdje između, a to su trgovačke marže, nestaje zarada pekara, odnosno poljoprivrednika na pšenici.