Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova, Ivica Dačić izjavio je da će stranka na čijem je čelu podržati usvajanje zakona o otvaranju tajnih dosijea. Na šta ukazuje ovakav gest bivšeg portparola Slobodana Miloševića, od 1990. do 2000. godine, u vreme kada su nastajali tajni dosijei čiji sadržaj najviše intrigira javnost, odnosno kako na to gledaju funkcioneri SPS koji su bili vrlo

Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova, Ivica Dačić izjavio je da će stranka na čijem je čelu podržati usvajanje zakona o otvaranju tajnih dosijea. Na šta ukazuje ovakav gest bivšeg portparola Slobodana Miloševića, od 1990. do 2000. godine, u vreme kada su nastajali tajni dosijei čiji sadržaj najviše intrigira javnost, odnosno kako na to gledaju funkcioneri SPS koji su bili vrlo aktivni partijski poslušnici režima tokom devedesetih, a danas su ministri u Vladi Srbije, ili pak na rukovodećim mestima u javnim preduzećima?

Ova pitanja neizostavno povlače sledeće – koliko će dosijea zaista biti otvoreno, u kojoj meri će oni biti otvoreni, i naravno koliko tih dokumenata je uništeno tokom proteklih deset godina opiranja svih demokratskih vlada da donesu zakon koji bi obavezao institucije da pristupe tom činu. Ivica Dačić, međutim, kaže da druge stranke imaju mnogo više razloga da se plaše od otvaranja tih dosijea, navodeći da njegova stranka „nema nikakav problem sa tim“, kao i da mnogo više razloga da se plaše imaju neke druge stranke „da im se ne nađu imena nekih saradnika“.

Dačić i aktuelni ministri u Vladi Srbije iz redova SPS bili su devedesetih na vlasti. Zato će malo ko biti iznenađen činjenicom da su socijalisti radili za službu državne bezbednosti. Oni na koje aludira vicepremijer Dačić došli su u službu iz redova takozvane opozicije. Pod uslovom da Dačićeve pretpostavke imaju uporište u istini.

Predlog zakona o otvaranju tajnih dosijea uputio je srpskom parlamentu na usvajanje Srpski pokret obnove 2004. godine, nakon što je ubijen premijer Zoran Đinđić, a DOS se raspao. Međutim, vlada Vojislava Koštunice je taj zakon vrlo brzo skinula sa dnevnog reda prioriteta, bez ijednog razumnog objašnjenja. Preciznije, svako objašnjenje vodilo je samo još dublje u sumnje da se izbegavanjem otvaranja dosijea zapravo otkriva namera zataškavanja nedela čiji dokazi su eksplicitno u tim dokumentima navedeni.

Kako bi se izbegla zloupotreba prilikom sprovođenja ovog procesa, SPO predviđa osnivanje nezavisne komisije koja će odlučivati o dosijeima. Na osnovu uredbe iz 2002., građani su mogli da pogledaju svoje dosijee. Većina je tada imala isti utisak, da ništa spektakularno nisu pročitali i da su ključni delovi bili precrtavani i izbacivani.

Najavljujući usvajanje tog zakona do kraja godine, Ministarstvo pravde kao prvi razlog navodi ispunjenje preduslova za evropske integracije, a ne utvrđivanje istine i odgovornosti za sve zločine koji su i danas nerešeni. Zbog toga, čini se da će zakon o otvaranju dosijea voditi pre konačnom odricanju od utvrđivanja istine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari