Magarac, ali ne Buridanov 1Foto: A.K./ATAImages

Buridanov magarac je zbog jake ambivalencije na kraju tužno okončao svoj život. Uginuo je od gladi. U našem slučaju, osoba koja voli sebi da tepa da je MAGARAC, zna da je neodlučnost pogubna i zato je spremna sve da uradi kako bi se održala i napredovala.

U redu čekanja stoji ko zna koliko njih spremnih da uskoče na upražnjeno mesto. I zato nas sve manje iznenađuje njihova „kreativnost“ u tome koliko nisko mogu da padnu. Poslednji „biser“ u tom nizu je došao od osobe koja voli sebi da tepa da je MAGARAC. Omalovažavanjem i vređanjem poslanika/poslanica u Skupštini Srbije koji nemaju decu, uvredila je i sve građane i građanke Srbije.

S obzirom da i među članovima i simpatizerima SNS postoje one/i koji nemaju decu, to znači da vređa i njih. Razlika između njih i nas je u tome što oni tu bezočnu uvredu moraju da „progutaju“. Mi možemo da pokažemo revolt i neslaganje sa takvom izjavom, ali i razumevanje za osobe koje iz medicinskih ili nekih drugih razloga nemaju decu.

Gdin. Dragoljub Draža PETROVIĆ (DANAS, četvrtak 6. jul 2023) u tekstu „Aleksandar Martinović, maneken neuspešnih spermatozoida“ na osnovu vica o čoveku koji u CV na konkurs za posao navodi da od kvalifikacija ima samo sedmoro dece, piše satiričan tekst u kome je glavni junak osoba koja voli sebi da tepa da je MAGARAC. Osoba koja ima troje dece i koja „… rukama možda nešto i zna da uradi, ali garantovano ne zna ništa da radi glavom“. Ostali likovi su Nikola Tesla i Ivo Andrić, velikani koji sticajem okolnosti nisu imali decu. Sjajno napisan satiričan tekst koji bi svi morali da pročitaju.

Pored brojnih osuda nastupa osobe koja voli sebi da tepa da je MAGARAC, 14 nevladinih organizacija zahtevaju njegovu smenu sa funkcije ministra državne uprave i lokalne samouprave. U tom zahtevu navode i „… dodatno je uznemirujuća činjenica da je Martinović ne samo ministar, nego i univerzitetski profesor, odnosno …..“.

U ovom zahtevu postoji jedna greška. Za one koji rade ili su radili na Univerzitetu, krupna greška. Zvanja nastavnika na Univerzitetu su docent, vanredni profesor i redovni profesor. Kada se ode (6.7.2023.) na sajt Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu (https://pf.uns.ac.rs/sr/zaposleni/) može se videti da je osoba koja voli sebi da tepa da je MAGARAC docent. Ne profesor, vanredni ili redovni. Pri tome, u zvanje docenta je izabrana davne 2012. godine.

Taj izbor, pokazalo se kasnije, je pod velikim znakom pitanja. Bivši poslanik Demokratske stranke u Skupštini Srbije gdin. Balša Božović (11. 10. 2020. Izvor: Beta) je objavio tekst „Potvrđeno da je Martinović plagirao radove“. U tekstu navodi da je Uredništvo zbornika izbrisalo radove osobe koja voli sebi da tepa da je MAGARAC iz elektronskog izdanja jer nisu originalni i nisu bili objavljeni.

Time je Uredništvo priznalo da je osoba koja voli sebi da tepa da je MAGARAC plagirala svoje radove. Gdin. Balša Božović prilaže i odluku Etičkog odbora Pravnog fakulteta u Novom Sadu prema kojoj je osoba koja voli sebi da tepa da je MAGARAC svoje radove plagirala u periodu od 2005. do 2009. godine, tj. u periodu kada nije postojao Kodeks o akademskoj čestitosti. U odluci eksplicitno piše da je retroaktivna primena odredaba Kodeksa o akademskom integritetu zabranjena. Prevedeno, slagao jeste. Ali, laganje ranije nije bilo zabranjeno!!! Etika postoji od 2010. godine kada je donet Kodeks.

Na kraju, osoba koja voli sebi da tepa da je MAGARAC, samo je jedna u nizu koja se domogla, ne samo privilegija i materijalnih dobara, nego i titula koje im ni po jednom kriterijumu ne pripadaju. Od zvučnijih imena tu su Šapić, Mali, Stefanović, Tabaković itd. Takođe, tu su nebrojeni doktorati na privatnim fakultetima koji nisu imali odgovarajuću akreditaciju za doktorske studije, a koje je Vlada R. Srbije svojom Uredbom priznala. Sada se to priprema i za osnovne studije na fakultetima bez akreditacije. To je naša „reforma“ obrazovanja.

Na kraju, mislim da je prošle godine DANAS imao intervju sa prvim ministrom obrazovanja R. Slovenije nakon sticanja nezavisnosti. Sećam se da je rekao da je uspeh, ili neuspeh, reforme obrazovanja rezultat političke odluke. Ili se hoće reforma ili neće. I drugo, da je značaj ministarstva obrazovanja bio jedan od najvećih, ako ne i največi u tadašnjoj Vladi.

Autor je redovni profesor u penziji, Šumarski fakultet, Univerzitet u Beogradu

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari