Organizacija dražesnog naziva – Međunarodna inicijativa za praćenje antisrbizama – prekjuče je na konferenciji za štampu prezentovala „naučnu analizu“ filma „U zemlji krvi i meda“ Anđeline Džoli.

Ukratko, u analizi je navedeno da se u filmu pojavljuje 96 Muslimanki koje su žrtve, da u filmu postoji 208 civilnih muslimanskih žrtava, a ni jedna jedina sa srpske strane. Takođe, prebrojali su naučni radnici iz Međunarodne inicijative za praćenje antisrbizama, u filmu se pojavljuje 49 Srba koji su ratni zločinci, a nijedan Musliman. Tako je i naučno dokazano da je film popularne Anđe – antisrpski.

Na sličan način je, verovatno, neki Međunarodni tim za praćenje antiturcizama, pre 34 godine utvrdio da je „Ponoćni ekspres“ antiturski film, jer se u njemu pojavljuje jedna žrtva, Amerikanac, i otprilike 567 Turaka, negativaca, i to brkatih. Te je „Ponoćni ekspres“ u turskoj prikazan tek posle 20 godina.

Srbi, ipak, od juče film „U zemlji krvi i meda“ mogu da gledaju u bioskopima, iako je svečana premijera otkazana, a bila je to jedinstvena prilika da doskora voljenu „našu Anđu“ gađamo trulim paradajzom i pokvarenim jajima. Kao i svaka nezadovoljna pozorišna publika iz srednjeg veka. Iako bi daleko bolja varijanta bila da se ovde neko setio, i rekao: „Pa šta, to je samo film, dođi Anđo da vidiš da Srbi i nisu tako loši. Kao što izgledaju“.

Film dive Džoli, kažu oni koji su ga gledali, a pritom nisu članovi raznih organizacija za praćenje antisrbizama, nije ništa naročito. Šta više – „glup je, loš, amaterski…“ Na festivalu u Berlinu i kolege iz Bosne i Hrvatske dale su negativne kritike. Dosadan je i Amerikancima. Dinko Tucaković jedan od najvećih ovdašnjih sineasta, koji se ne bavi profesionalno „odbranom srpstva“, rekao je u intervjuu od pre neki dan: „Taj film nije filmsko delo, nego politička akcija, i to je jasno… Sve bi, dakle, moglo da uputi da je to zapravo jedan dobro organizovani politički propagandni projekat“.

Međutim, Tucaković je za razliku od ostalih koji debatuju o Anđinom prvencu rekao nešto što u tim raspravama nedostaje: „Umesto tolikog insistiranja na tome da smo povređeni i da je reč o istorijskoj prevari, trebalo je da mirno, demokratski, pustimo da se film pojavi i u Republici Srpskoj i ovde, i da se sam vrati na marginu, gde mu je i mesto, jer nema nikakvih vrednosti“. I nema se toj rečenici ništa dodati ili oduzeti. Filmove valja deliti kao i ljude – na dobre i loše. Film je „šit“, ali Anđa je lepa, dovoljno je reći.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari