Znakovi pored EU puta 1

Srbija će danas na međuvladinoj konferenciji u Briselu otvoriti dva nova poglavlja u pregovorima sa EU – Poglavlje 17, koje se odnosi na ekonomsku i monetarnu politiku, i Poglavlje 18 – statistika.

Takva vest ne predstavlja nikakav razlog za „otvaranje šampanjca“ u Beogradu jer pokazuje da Unija nije zadovoljna tempom sprovođenja reformi u Srbiji. Ma koliko se srpske vlasti, uključujući ministarku za evropske integracije Jadranku Joksimović, trudile da objasne javnosti da se otvaraju samo dva, od ukupno sedam poglavlja koja su bili tehnički spremna za otvaranje, zbog toga što „EU trenutno ne drži politiku proširenja visoko na svojoj listi prioriteta“, ključ je u ocenama briselskih institucija.

Ono o čemu predstavnici zvaničnog Beograda uglavnom ćute jeste interni dokument Evropske komisije o poglavljima 23 i 24, koja se tiču vladavine prava u Srbiji i ključna su za napredak u evropskoj integraciji. Prema nalazima EK, ostvaren je „određeni napredak u zakonodavnoj i institucionalnoj reformskoj agendi“, ali se Srbija suočava sa „dugim zastojima u postizanju opipljivih rezultata, u oblastima poput reforme pravosuđa, uključujući ratne zločine, slobodu medija i borbu protiv korupcije“. Sličnog tona su i pojedine poruke iz nedavno usvojene Rezolucije Evropskog parlamenta o Srbiji. Između ostalog, u tom dokumentu naglašava se da „pretnje, nasilje i zastrašivanje upereni protiv novinara i medija, uključujući uznemiravanje i zastrašivanje preko sudskih procesa, ostaju tema za zabrinutost“. Podjednako važan „znak pored (EU) puta“ Srbije jeste primedba šefa Delegacije EU u Beogradu, ambasadora Sema Fabricija, koji je preko Tvitera zamerio nadležnima što je budžet za 2019. usvojen u „ograničenoj debati i bez prostora za učešće opozicije“.

Pored ispunjavanja zadataka u vezi sa uspostavljanjem pravne države, srpske vlasti moraće i da ostvaruju vidljivi napredak u normalizaciji odnosa sa Prištinom ukoliko žele da naredne godine dobiju „zeleno svetlo“ Brisela za veći broj poglavlja. Podjednaka odgovornost za „rasplitanje kosovskog čvora“ leži na prištinskim vlastima, koje su u poslednje vreme povukle krajnje štetne poteze. Kako stvari trenutno stoje, ni Beograd ni Priština nisu spremni da učine bilo kakav korak napred, čime je toliko puta isticani cilj o pridruživanju „evropskoj porodici naroda“ i jednih i drugih ozbiljno stavljen na kocku. Istovremeno, Brisel deklarativno, a ne i na delu, pokazuje da je spreman da pomiri „nepomirljive“ i nađe rešenje za Kosovo pre novembra 2019, kada ističe mandat aktuelnim institucijama EU.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari