Foto: wikipediaSkoro godinu dana nakon što je Tanjug po slovu zakona prestao da postoji, Vlada Srbije i dalje razmatra šta da radi sa bivšom državnom agencijom.
I dok novi ministar kulture najavljuje skoro razrešenje problema, sagovornici Danasa ističu da su upravo političari na vlasti odgovorni za pravni vakuum u kojem se našao Tanjug.
– Tanjug je najbolji primer koliko naprednjačkoj vlasti zakoni koje je sama donela ne znače ništa i da vladaju isključivo koristeći populističke i demagoške metode – kaže za Danas Nedim Sejdinović, predsednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine.
Dodatan razlog za Tanjugovo „održavanje u životu“, Sejdinović vidi u tome što se „u međuvremenu pretvorio u propagandno sredstvo nalik Informeru i Pinku. Izjava ministra kulture Vladana Vukosavljevića, koji je nedavno rekao da će Vlada „brzo ispitati sve mogućnosti u vezi sa tom Tanjugom“, za predsednika NDNV-a su zabrinjavajuće.
– Koliko zabrinjava njegova nekompetentnost i očigledan politički zadatak koji ima, još više zabrinjava činjenica da ne želi da razgovara sa novinarskim i medijskim udruženjima – navodi Sejdinović.
Petru Jeremiću, predsedniku Izvršnog odbora Udruženja novinara Srbije, deluje da Vlada nema nikakvu ideju šta da radi sa Tanjugom.
– Za početak, Vlada bi trebalo da poštuje zakon koji je sama predložila – kaže Jeremić. Prema njegovim navodima, najpravednije rešenje bi bilo da se akcije Tanjuga podele zaposlenima koji na to imaju pravo i da pod jednakim uslovima sa poznatim vlasnicima izađu na medijsko tržište.
Novinarka Gordana Suša smatra da se situacija u Tanjugu ne razlikuje preterano od situacije u Politici ili Večernjim novostima u kojima država ima udeo u vlasništvu.
Ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević nedavno je gostujući na televiziji N1 izjavio da još nije doneta konačna odluka o novinskoj agenciji Tanjug, ali da će brzo biti ispitane sve mogućnosti u vezi sa tom agencijom.
„Mi ne razmatramo da Tanjug počne da radi kao vladin medij. Ispitujemo posledice da bude vladin medij, da ne bude ili neko treće rešenje. U brzom roku ćemo ispitati sve okolnosti“, rekao je Vukosavljević. On je kazao da je evropski princip jasan – da ne treba biti vlasništva države u medijima, ali da u toj praksi postoje izuzeci.
„Vi imate AFP koji je u vlasništvu države, izuzetke u Slovačkoj, Bugarskoj, Hrvatskoj… Jasno je da postoje izuzeci i u najvećem broju se odnose na novinske agencije“, naveo je on.
Jedno zakon, drugo životNovinska agencija Tanjug je po slovu Zakona o javnom informisanju prestala da postoji 31. oktobra prošle godine, pošto da tog dana nije pronađen kupac. I pored toga, ova agencija i dalje emituje vesti koje preuzimaju druge medijske organizacije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


