Da li je žena bolji kapetan broda nego muškarac? 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

Na današnji dan pre 80 godina u listu Vreme pisalo se o prvoj ženi koja je upravljala brodom, dok je u listu Pravda pisano o najvećem muzičkom spektaklu koji je do tada održan.

Ana Ščepinjin nikada sebe nije videla kao običnu devojku, te je upisala pomorsku školu, piše list Vreme.

Ona je bila prva žena kapetan broda i smatrala je da ovo zvanje nije rezervisano samo za muški pol te je želela da kod žena probudi želju za ovim zanimanjem.

Da li je žena bolji kapetan broda nego muškarac? 2
Foto: Screenshot/digitalna.nb.rs

Budući da je na studijama pokazala odlično znanje, njen prvi zadatak nakon diplomiranja bio je da doveze na Kamčatku nemački brod.  Za nemačku posadu je bilo veliko iznenađenje kada su videli da jedna žena upravlja brodom.

Pošto je žena, mnogi nemački kapetani i oficiri nisu imali poverenja u žensko upravljanje brodom te su bili skeptični da li će uopšte stići do Kamčatke.

Uskoro je cela nemačka posada uvidela da se prevarila i da se Ana savršeno razume u brodove, čak je uspela i da skrati vreme putovanja i promeni rutu.

Lađa je prispela u luku u Kamčatki mnogo pre predviđenog vremena.

Pored toga što je kapetan broda, Anina druga interesovanja bila su saradnja sa novinama, upravljala je pozorišnim udruženjem, učestvovala je u socijalnom radu svog broda.

Ana je bila dama u pravom smislu te reči. Uvek se oblačila po poslednjoj modi, a uniformu je nosila samo u toku studija.

Nije mnogo govorila o sebi i svom poslu

jer je smatrala da jedna žena ne treba da se stidi jer radi posao koji voli i koji joj odgovara, budući da je ona jedina žena na svetu koja se bavila time.

Vlada je jednom prilikom odlikovala ordenom Rada jer je spasila brod od bure.

Celokupno izadnje može se čitati na sajtu Narodne biblioteke.

Na zahtev saksonskog kneza Johana Georga, u Drezdenu je 1615. godine održan najveći muzički koncert do tada, prenosi list Pravda.

Dana 9. jula 1615. godine se u Drezdenu u Nemačkoj kupilo 576 muzičara iz cele Evrope. Najviše ih je bilo iz Poljske, Italije, Rusije i Švajcarske.

To su bili instrumentalisti, ali je pored njih u Drezden stiglo i oko hiljadu najčuvenijih pevača i pevačica širom sveta.

Iz svih gradova Nemačke su ljudi dolazili da prisustvuju ovom ‘čudu neviđenom’. Muzičari su imali najčudnije instrumente koje Saksinci nisu imali prilike do tada da vide.

Da li je žena bolji kapetan broda nego muškarac? 3
Foto: Screenshot/digitalna.nb.rs

Tako je jedan Poljak na ovaj spektakl došao i poneo kontrabas sa sobom. Da bi mogao da svira na ovom instrumentu, morao je da se popne na stepenice koje nisu bila najbolje stabilne.

Koncert je bio koncipiran na trgu tako da su se u jednom polukrugu nalazili instrumentalisti, a prekoputa njih takođe u polukrugu su se nalazili pevači. Na sredini trga nalazio se dvorski dirigent koji je podigao ogromne orgulje koje su pod vedrim nebom imale neobičan zvuk.

Među pevačima su se najviše istakli Vimpled, student iz Vitemberga i Dona Begaci operska pevačica iz Milana. Postoji jedna zanimljiva anegdota vezana upravo za njih dvoje.

Naime, pošto je publika njima bila oduševljena, knez im je kao nagradu dao po veliku kesu dukata koji su morali da potroše u naredna tri dana u kafanama, restoranima, krčmama.

Međutim, njima se ova nagrada osladila pa su ostali još jedan dan u Drezdenu, te je vojska Nemačke morala da reaguje i ‘istera’ ove dosadne goste.

Ovom muzičkom spektaklu je prisustvovalo više od 50 000 ljudi iz celog sveta.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

„List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1940. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari