EK: Pritisak na pravosuđe ostaje visok 1Foto: EPA/ JULIEN WARNAND

Kritike koje iz Brisela stižu u Beograd, a koje se odnose na stanje u pravosuđu i stagnaciju u borbi protiv korupcije, već godinama se fokusiraju na iste probleme.

Tako je i ovoga puta sa „non pejper“ izveštajem Evropske komisije o stanju u pregovaračkim poglavljima 23 i 24 koji još uvek nije zvanično objavljen, ali čiji delovi su, zahvaljujući portalu European Western Balkans, došli do javnosti.

„Pritisak na pravosuđe ostaje visok. Vladini zvaničnici, neki od njih na najvišem nivou, kao i poslanici, nastavljaju da redovno komentarišu istrage ili sudske procese koji su u toku, kao i pojedine sudije i tužioce. Članci u tabloidnim novinama targetiraju i teže da diskredituju sudije i tužioce“, navodi se u non-pejperu.

EK je u izveštaju skrenula pažnju da je proces izmene Ustava zastao i da se čeka okončanje parlamentarnih izbora kako bi bio nastavljen.

Govoreći o borbi protiv korupcije, zamerke su upućene zbog kašnjenja u usvajanju Zakona o finansiranju političkih aktivnosti i Zakona pristupu informacijama od javnog značaja.

Administracija u Briselu je zabeležila da je usvojen novi Zakon o poreklu imovine, ali i napomenula da se isti mora primenjivati bez diskriminacije i koruptivnog uticaja.

Zamerke koje upućuju evropske institucije, bitno se ne razlikuju od onih koje vlastima prenose predstavnici civilnog sektora u Srbiji.

A upravo je situacija u oblastima pravosuđa i korupcije istaknuta kao najproblematičnija kada se uzme u obzir volja Ministarstva pravde da uvaži sugestije nevladinog sektora.

Naime, imajući u vidu da su rokovi za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkog poglavlja 23 višestruko probijeni, pre nekog vremena pojavila se potreba za revizijom Akcionog plana za ovo poglavlje.

Kako bi u ovaj proces bio uključen i civilni sektor, što je nešto na čemu EU insistira, organizovano je nekoliko ciklusa pregovora između predstavnika ministarstva i Evropskog konventa za poglavlje 23 koji okuplja sve relevantne organizacije u ovim oblastima.

Ipak, iako su razgovori, kako kaže Jovana Spremo, koordinatorka radne grupe Nacionalnog konventa za poglavlje 23, „prošli u dobrom duhu“, kada im je početkom juna poslata verzija novog Akcionog plana, videli su da dosta njihovih sugestija nije usvojeno.

– Nisu uvaženi naši komentari koji su se ticali procesa izmena Ustava u oblasti pravosuđa. Dosta naših članica je zauzelo stav da bi, jednom kada se ovaj proces nađe pred skupštinskim odborom, trebalo otvoriti debatu u koju bi bili uključeni i stručnjaci, kako bi se pronašla najbolja rešenja. Takođe, insistirali smo na tome da bi i konačnu verziju ustavnih amandmana trebalo ponovo poslati Venecijanskoj komisiji na odlučivanje. Ipak, u revidiranoj verziji Akcionog plana stoji da će nacrt biti poslat u Venecijansku komisiju samo ako pretrpi suštinske izmene, kaže Spremo.

Izraženo u brojevima, ministarstvo je od preko 150 upućenih komentara, u ovom ciklusu konsultacija prihvatilo 44 odsto njih, delimično prihvatilo malo manje od 5 odsto, dok je 45 odsto ostalo neprihvaćeno. Međutim, ono što baca novo svetlo na ovu statistiku je što, prema mišljenju civilnog sektora, veliki deo komentara nije prihvaćen u izvornom obliku, čime je promenjena njihova suština.

Najmanje sluha za mišljenje struke, ministarstvo je pokazalo u oblasti koje se bavi borbom protiv korupcije. Kako navode u Nacionalnom konventu, skoro 70 odsto komentara koji su se ticali korupcije, nije završilo u konačnoj verziji Akcionog plana.

Prema rečima Nemanje Nenadića, izvršnog direktora Transparentnosti Srbija, najveći deo tih sugestija odbačen je pod obrazloženjem da prevazilaze svrhu i obim Akcionog plana.

– Akcioni plan predviđa korake koji treba da budu sprovedeni do usvajanja novog Zakona o pristupu informacijama od javnog značaja. Međutim, on se ne bavi primenom postojećeg zakona i činjenicom da Vlada nijednom od njegovog usvajanja nije obezbedila izvršenje rešenja Poverenika. Mi smo predložili da se u plan ubaci aktivnost koja bi dovela do toga da se Vlada obaveže na tako nešto, ali je to odbijeno, kaže Nenadić. Ista situacija je, dodaje on, u oblasti javnih nabavki, gde je odbijen njihov predlog kojim bi se ukazalo na praksu države da donošenjem posebnih zakona i međudržavnih sporazuma zaobilazi postojeće zakone.

Iz ovih razloga Nacionalni konvent je pozvao ministarstvo da ponovo razmotri njihove komentare koji se tiču pravosuđa i borbe protiv korupcije, a Vladu Srbije da Akcioni plan ne usvoji do formiranja nove Vlade.

U ministarstvu međutim ne dele njihovo mišljenje.

„Uzimajući u obzir da je više od 50 odsto preporuka civilnog društva usvojeno i implementirano u Nacrt revidiranog Akcionog plana za Poglavlje 23, Ministarstvo pravde smatra da je to pokazatelj da je čitavom procesu pristupljeno transparentno i inkluzivno, uz visok nivo poštovanja mišljenja i preporuka organizacija civilnog društva“, naveli su za Danas u Ministarstvu pravde.

Kako su Evropska komisija i sva ministarstva u Vladi Srbije dali svoje mišljenje na nacrt revidiranog Akcionog plana, dodaju u ministarstvu, ovaj dokument će biti poslat Vladi na usvajanje.

„Ministarstvo pravde se nada da će aktuelna Vlada Srbije uskoro usvojiti taj strateški dokument, kako bi u najskorijem vremenu mogli da se nastave svi reformski procesi vezani za vladavinu prava i Poglavlje 23“, navode u Ministarstvu pravde.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari