Ekološke organizacije Bora motivišu građane da se više bave zaštitom životne sredine 1Foto: Beta/Miloš Miškov

Ekološki aktivisti iz Bora odlučili su da se sugrađanima obrate pitanjima koja se odnose na stavove o zaštiti okoline, kako bi ih motivisali da se više brinu o sredini u kojoj žive.

Od Borana se traže odgovori na pitanja: Čistite li svoje dvorište ili čekate da neko drugi to uradi? Raspremate li svoj stan ili ignorišete prljavštinu, nered i prašinu? Dišete li ili čekate da neko drugi to uradi za vas?
„Problematična je građanska ravnodušnost iako smo mi, građani, zapravo – država. Građani odlučuju o tome ko šta može i sme u njihovoj zemlji, a zabluda je uverenje u suprotno – da treba da se ćuti i trpi“, rekli su u borskoj Asocijaciji za razvoj grada.

Ocenili su da, kad se kod građana javi ovakva ili slična misao, treba dići glas i pobuniti se protiv štetnih materija, a onda ipak dođe taj dan u mesecu kada se primi plata, i sve pada u zaborav.

Studija koju je uradila ova organizacija pokazuje da građani Bora, u kojem više od polovine stanovništva na direktan način zavisi od aktivnosti lokalnog rudarskog kombinata Ziđin, nisu spremni da svoja radna mesta ugroze borbom za čistu životnu sredinu, pa je broj onih koji su spremni da se angažuju jako mali.

Ekološki aktivista Bora, profesor Slavoljub Kostić je rekao da su građani više zainteresovani za ekonomski status nego za borbu za zdraviji vazduh.

„Platama se kupuje mir, a svest građana Bora o uticaju zagađenja ostaje veoma niska“, smatra Kostić koji se zalaže da edukacija o zaštiti životne sredine treba da bude jedan od osnovnih ciljeva društva.

„Dobre promene uvek dolaze sporo, ali ono što sami možemo da učinimo jeste da krenemo od sebe“, kazao je on.

Podseća da je lokalna samouprava dužna da sprovodi mere zaštite protiv zagađivača okoline, pogotovo što je i država vlasnik dela kompanije Zijin.

„Čak i da Srbija nema udela u Zijinu, opet je odgovornost na njoj jer je dužna da sprovodi sopstvene zakone, od zakona o javnom zdravlju do zakona o zaštiti životne sredine“, ocenio je Marko Vujić sa Fakulteta političkih nauka.

U skladu sa Arhuskom konvencijom čiji je cilj da ojača ulogu građana i organizacija civilnog društva u pitanjima koja se tiču životne sredine, potrebno je izmeniti statut grada i omogućiti uspostavljanje „Zelene stolice“ u Skupštini Grada Bora, smatraju ekološki aktivisti.

To bi značilo da se omogućava predstavnicima ekoloških organizacija da učestvuju u njenom radu, budu pravovremeno informisani o svim aktuelnim pitanjima, iznose svoje stavove i predloge i na taj način učestvuju u donošenju odluka.

„Da bi se došlo do toga, potrebno je da građani Bora iskažu nezadovoljstvo, zatraže ono što im s pravom pripada i ostave ravnodušnost po strani. Pogotovo onu ravnodušnost koja postoji kada uporedimo šta nam je bitnije: plata ili zdravlje“, kažu u borskoj Asocijaciji za razvoj grada.

Naglašavaju da „niko ne kaže da te fabrike treba zatvoriti i da ljudi ostanu bez posla, već da treba uložiti napor i vreme kako bi se primenile regulative koje sprečavaju narušavanje zdravlja žitelja Bora“.

Bor nije jedini grad u Srbiji gde nije rešen problem zagađenja i gde građani pokušavaju da skrenu pažnju vlastima da je krajnje vreme da se nešto preduzme u zaštiti životne sredine.

Grupa građana Smedereva „Crveni bedževi“, okupljenih oko kampanje koja skreće pažnju na problem veoma zagađenog vazduha, uglavnom usled rada železare, traži da se menja zakonska regulativa u toj oblasti.

„Da bi se to dogodilo, potrebno je da građani budu svesni da je vazhuh koji udišu opasan po život“, rekla je Nataša Rašković iz tog udruženja.

Peticiju da Smederevo dobije „semafor zagađenja“, koji bi obaveštavao ljude kakav je trenutni kvalitet vazduha u gradu, potpisalo je oko 5.000 ljudi, a nabavljen je donacijama građana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari