Kriza demokratije rađa građanske pokrete koji će inicirati promene 1

Čini se da se civilno društvo u Srbiji sada nalazi na prekretnici.

Turbulentna dešavanja u našoj zemlji i regionu u poslednjih 30 godina nametala su agende i ciljeve i menjala načine delovanja. U trenutno vrlo kompleksnom društvenom i političkom trenutku koji zahteva kritičnost prema procesima slabljenja institucija i mehanizama zaštite vladavine prava, na civilnom društvu je i dalje teret odgovornosti za iniciranje reformskih procesa koji će suštinski menjati društvo i državu, što uključuje i rad sa građanima kako bi najpre oni razumeli potrebu sistemskih promena“ ističe bojana Selaković, programska direktorka Građanskih inicijativa, najavljujući Međunarodnu nedelju civilnog društva. Objašnjavajući značaj ovog događaja kako za Srbiju, tako i za ceo svet, Selaković ističe da „na sve to treba dodati i globalnu krizu participativne demokratije koja pored ostalih, za posledicu ima i stvaranje velikog broja stabilokratskih režima širom sveta, snažno podržanih od strane međunarodnih organizacija i vlada ekonomski razvijenih država zarad ostvarivanja političke stabilnosti kao globalno proklamovanog cilja. Takva vrsta podrške podrazumeva i nedostatak reakcije na rapidno pogoršavanje unutrašnjeg stanja u oblastima vladavine prava i zaštite osnovnih ljudskih prava, garantovanih brojnim međunarodnim konvencijama.

* Ko će se sve pojaviti na Međunarodnoj nedelji civilnog društva koju CIVICUS i Građanske inicijative organizuju u Beogradu od 6. do 12. aprila i koje teme će biti u fokusu ovog događaja?

Tokom skoro četvrt veka postojanja Međunarodne alijanse za građansku participaciju (CIVICUS), ovaj događaj će se po prvi put održati na Balkanu. Samo tokom te nedelje, u Beogradu će se održati više od 50 sesija i događaja koji se bave pitanjima poput podrške aktivistima i organizacijama koji rade pod pretnjama i pritiscima, sužavanja medijskih sloboda do veće odgovornosti građanskog društva. Dodatno, tokom celog meseca marta i u danima neposredno pred Međunarodnu nedelju civilnog društva na više od 25 različitih lokacija u Srbiji, na Balkanu, kao i Zimbabveu, Indoneziji, Argentini, Sjedinjenim Američkim Državama, Meksiku, Libanu, Slovačkoj i Ukrajini održavaju se promotivni događaji koji će najaviti glavni događaj u Beogradu.

* Ovogodišnja tema događaja je „Moć zajedništva“. Ima li u Srbiji danas zajedništva i kakav je trenutni položaj civilnog društva?

Moć zajedništva treba da doprinese jačanju međusobne saradnje i solidarnosti među aktivistima i globalnom civilnom društvu. Širom sveta, demokratija i njene institucije su u krizi, populistički pokreti dobijaju na značaju, a pogoršanja se dešavaju čak i u zemljama koje se istorijski smatraju bastionima demokratije. Ipak, vidljiv je i trend novih načina organizovanja koji promovišu demokratske vrednosti, kao i jačanje neformalnih građanskih pokreta izvan tradicionalnih organizacija civilnog društva sa jakom strukturom. Sve ovo je primetno i u Srbiji.

* Događaj je međunarodnog karaktera i učestvovaće predstavnici organizacija iz celog sveta – koliko oni mogu da utiču i doprinesu jačanju zajedništva u okviru civilnog sektora u Srbiji, ali i saradnji sa vlastima? Posebno kada imamo na umu brojne izveštaje referentnih međunarodnih organizacija o stanju sloboda u Srbiji, narušavanju demokratije, pluralizma, vladavini prava, a čini se da donosioci odluka ne uvažavaju ovakva upozorenja međunarodnih aktera.

Za razliku od devedesetih godina kada je u Srbiji civilno društvo počelo da raste i jača, sadašnji problemi aktivista u potpunosti odražavaju globalne trendove. To je za aktere građanskog društva kod nas istovremeno i mogućnost i pretnja. Posmatrajući status Srbije kao zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i formalni napredak koji joj priznaje Evropska komisija, čini se da nam međunarodni ugled nikad nije bio veći. Međutim, kada se zagrebe ispod površine, shvatamo da ta formalna ljuštura pregovaračkog procesa, ne samo krije, već i generiše slabljenje instrumenata koji treba da budu garancija suštinskog uvažavanja demokratskih vrednosti. Zato je uloga civilnog društva sada kompleksnija nego tokom perioda autokratskog režima Slobodana Miloševića. Dodatno, i organizacije u Srbiji se suočavaju sa rastućim trendom jačanja neformalnih građanskih pokreta koji okupljaju pojedince zainteresovane za rešavanje urgentnih i vrlo konkretnih problema grupa ili zajednica. To nameće i raspravu o legitimitetu tradicionalnih organizacija i njihovim bazama podrške. Iako su rezultati organizacija civilnog društva od demokratskih promena 2000. godine dali nemerljiv doprinos izgradnji institucija i demokratskih mehanizama, one nisu uspele da u to uvere građane, odnosno širu javnost. Za jedan od razloga koji su do toga doveli isključiva odgovornost je na samim organizacijama jer nisu u dovoljnoj meri razvile svoje kapacitete za komunikaciju sa građanima. Za drugi razlog je direktno odgovorna vlast kroz višegodišnju reafirmaciju narativa iz devedesetih koji podstiče podelu u društvu na patriote i izdajnike u koje svrstava organizacije civilnog društva.

* Nedelja civilnog društva biće podeljena u nekoliko sesija – „Bridges“, „Streets“ i „Stairs“ – odnosno „Mostovi“, „Ulice“ i „Stepenice“. Kakva je simbolika ovih sesija?

Glavni program konferencije podeljen je u tri celine u okviru kojih će se održati veliki broj paralelnih sesija i drugih vrsta događaja, kako bi učesnicima bilo omogućeno da čuju i vide što više različitih iskustava kao i da se informišu u o novim pristupima koje do sada nisu uzimali u obzir u svom radu. U tom smislu, nazivi programskih celina reflektuju tri najčešće aktivističke perspektive. Mostovi označavaju međusobno povezivanje sa drugim organizacijama, umrežavanje i uspostavljanje veza sa drugim akterima. Stepenice predstavljaju konkretne metode i strategije koje se koriste u svakodnevnom radu, kako bi se ostvarili planirani rezultati i ciljevi. Na kraju, sve što je urađeno kroz prethodne dve faze treba da stigne do što većeg broja građana, kako bi se obezbedio legitimitet akcija koje se preduzimaju. U tom kontekstu, Ulice ne predstavljaju nužno i uvek proteste, već bilo koju vrstu aktivnosti usmerenih ka široj javnosti, ili unutar nje, posebnim društvenim grupama i zajednicama.

* Među učesnicima i panelistima ima brojnih poznatih aktivista iz celog sveta. Šta je to što povezuje jednu aktivistkinju iz Venecuele (Diana Vegas Castro), učesnike prošlogodišnje plišane revolucije u Jermeniji (Marija Karapetjan), urednicu jednog magazina sa Kosova (Besa Luci) i druge? Kako njihova iskustva mogu da koriste jačanju civilnog društva u Srbiji?

Svi problemi sa kojima se civilno društvo suočava, a koje sam pomenula, dešavaju se i ponavljaju širom sveta ovo se dešava širom sveta, od Južne Amerike, preko Balkana do Jermenije i Bliskog istoka. Zato su iskustva aktivista iz ovakvih okruženja dragocena za međusobnu razmenu. Imajući u vidu da globalni kontekst dovodi do vrlo sličnih reakcija vlada i institucija u različitim delovima sveta, verujemo da se dobre i uspešne prakse civilnog društva mogu testirati i u drugim zemljama, a naučene lekcije zapamtiti kako se ne bi ponavljale iste greške. To je istinska moć zajedništva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari