Mini hidroelektrane velika briga  1Foto: Jovana Zec/Radio Beograd 202

Mini hidrelektrane nastavljaju da niču u Srbiji „kao pečurke posle kiše“, a iz Ministarstva za zaštitu životne sredine i Vlade Srbije nemamo naznake da će to zaustaviti, rekao je agenciji Beta aktivista pokreta „Odbranimo reke Stare planine“ Goran Tokić.

Prema njegovim rečima, globalnog rešenja za problem izgradnje derivacionih MHE nema na vidiku nego se zaustavlja jedan po jedan projekat kada građani Srbije „zasuču rukave“ i kada institucije poput Zavoda za zaštitu prirode krenu da rade svoj posao onako kako znaju i žele, a ne onako kako im neko diriguje.

„Ministarstvo za zaštitu životne sredine izjasnilo se da derivacione MHE uništavaju prirodnu sredini, ali oni koji su iznad ministarstva se ne oglašavaju, i dok se sistemski ne stane na put izgradnji građanima ne preostaje ništa drugo nego da se bore za svaku reku. Velikog rešenja još nema, ali ima malih pobeda koje će možda voditi ka tome da ne bude izgrađeno svih planiranih 850 mini hidroelektrana, nego recimo 200. Ta razlika od 500 ili 600 mini hidrelektrana biće naša pobeda, a onih 200 biće naš poraz“, izjavio je Tokić.

Mini hidroelektrane velika briga  2
Mala hidroelektrana Virovci, Foto: CINS

On je kazao da bi izgradnjom, ne svih planiranih 850, već 500 mini hidrelektrana Srbija izgubila 1.500 do 2.000 kilometara planinskih reka, odnosno skoro sve planinske reke, ali bi dvadesetak, tridesetak ljudi od tog posla živeli kao milioneri.

Prema njegovim rečima, mini hidroelektrane počele su da se grade u Srbiji kako bi se navodno sačuvala priroda i postigla elektroenergetska stabilnost, a zapravo je u pozadini svega privatni biznis.

„Elektroenergetska stabilnost nije suština ulaganja u MHE. Mini hidroelektrane najmanje proizvode struju tokom zime i leta, a najviše u proleće u vreme topljenja snega. Sa druge strane najveća potrošnja struje je tokom januara i avgusta, a najmanja u proleće kada otopli. Ukoliko bi se izgradilo 500 MHE one bi maksimalno mogle da daju dva odsto ukupne električne energije potrebne našoj zemlji. Međutim, toliko struje davale bi samo tokom proleća, kada se topi sneg i planinske reke nabujaju. Tokom zime i proleća učešće MHE moglo bi da postane dva promila“, rekao je Tokić.

On je naveo da je Evropska unija „pokrenula čitavu priču o gradnji derivacionih MHE“, tražeći od Srbije da zaštiti prirodu povećanjem procenta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Međutim, dodao je, naši ljudi su to izokrenuli i počeli su da uništavaju prirodu, ali je EU rekla da tome mora da se stane na put.

Tokić je podsetio da je Evropski parlament usvojio amandman na rezoluciju o Srbiji koji se odnosi na očuvanje zaštićenih sredina, uz poseban osvrt na gradnju hidroelektrana na Staroj planini.

„Način na koji se mini hidrelektrane grade u našoj zemlji, ali i u Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini, nije viđen nigde u svetu. Austrija ima više hiljada MHE ali nema ni jedno suvo rečno korito. Srbija ima sada stotinak MHE i 80 suvih rečnih korita. Tehnika gradnje je potpuno destruktivna po prirodu. Cevovod prečnika jedan metar se ukopava u rečno korito ili pored reke i u njega se preusmeri ‘na papiru’ 80 do 90 odsto vode, a u praksi 100 odsto vode. Neko nama objašnjava da ta reka nastavlja uspešno da živi i sa pet odsto vode“, kazao je Tokić.

On je naglasio da će derivacione MHE ako se budu i dalje gradile uništiti prirodu Srbije, tradicionalni način života na selu, vodosnabdevanje, izazvati eroziju i  možda poplave.

„Sve više ljudi u Srbiji ustaje protiv izgradnje MHE jer je sve više ljudi upoznato sa tim šta za njihove reke znači gradnja derivacionih MHE. Na Staroj planini za sada je izgrađena samo jedna MHE od 60 planiranih i verujem da će ostati i jedina jer su meštani svih staroplaninskih sela protiv izgradnje MHE. Na području grada Niša planirana je  MHE na Toponičkoj reci, ali je Zavod za zaštitu prirode je sprečio izgradnju. Međutim, MHE gradi se na Koritničkoj reci kod Bele Palanke. To je rečica koju dete može da preskoči i tu je jasno da nema nikakve električne energije za Srbiju, već ima samo dobiti za pojedinca“, ocenio je Tokić.

Mini hidroelektrane velika briga  3
Foto: Pixabay/RainWater_Gallery

Dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu Ratko Ristić rekao je agenciji Beta da izgradnja malih hidroelektrana derivacionog tipa nije nacionalni interes ni jedne zemlje, pa ni Srbije, nego je to interes pojedinaca, investicionih grupa, banaka i proizvođača opreme.

„Male hidroelektrane derivacionog tipa redukuju i uništavaju živi svet u vodotokovima na kojima se prave, remete režime podzemnih voda i ugrožavaju tradicionalni način života lokalnog stanovništva. To možemo da vidimo na većini od 90 objekata koliko je napravljeno u Srbiji do sada, a planirano je čak 850″, rekao je Ristić.

On je dodao da je na globalnom nivou, koncept proizvodnje energije iz MHE derivacionog tipa sa cevovodima od vodozahvata do mašinske zgrade, nešto što je stigmatizovano kao vrlo štetno jer se proizvodi jako mala količina energije, a nanosi se velika šteta životnoj sredini.

Prema njegovim rečima u Sjedinjenim Američkim Državama za poslednjih 20-ak godina srušeno više od 1.200 takvih objekata, u zemljama Evropske unije čak 400, a i Kina i Indija suspenduju takve projekte.

Srbija ima i drugih načina da proizvede energiju iz obnovljivih izvora, korišćenjem biomase, vetra, sunca i geotermalnih potencijala. Mi u prenosnoj distributivnoj mreži elektroenergetskog sistema imamo gubitke od oko 17 odsto, dok su na evropskom nivou tolerantni tehnički gubici svega pet odsto, pa se postavlja pitanje gde nama nestaje 12 odsto proizvedene energije. Srbiji ne bi trebala ni jedna jedina mala hidroelektrana, ako bi se smanjili gubici za svega dva odsto“, istakao je Ristić.

Prema rečima direktora Vodoprivrednog preduzeća „Erozija“ iz Niša Slobodana Markovića trenutno se Srbiji najveća šteta nanosi izgradnjom mini hidroelektrana.

„Mini hidroelektrane su štetne u svakom pogledu. Uglavnom se prave u ruralnom području gde se mi stalno kunemo da treba da zadržimo stanovništvo koje tamo živi. Izgradnjom MHE mi rasterujemo to stanovništvo. Tamo gde MHE budu izgrađene tamo nema više stočarstva, nema poljoprivrede, jer ljudi više nemaju reku, ona ide u cevi. Da ne pričamo o biodiverzitetu“, rekao je Marković.

On je ukazao da mini hidroelektrane, ukoliko su izgrađene po propisu, ne bi trebalo da ugrožavaju okolinu i budu uzrok poplava, ali postoje sumnje da su projekti urađeni kako treba.

Mini hidroelektrane velika briga  4
Sve više protivnika MHE: Postavljanje table upozorenja kod Lopatnice Foto: Z. Nikolić /Arhiva

„Mini hidroelektrane bi trebalo da budu projektovane na hiljadugodišnje vode, odnosno za onaj obim padavina kakav imamo u hiljadu godina, ali pitanje je da li su projekti takvi, i ukoliko jesu da li ih se graditelji pridržavaju. Na mestima na kojima se grade MHE postoji opasnost od klizišta, jer klizišta se javljaju tamo gde se poremeti ravnoteža. Kada na jednom mestu nešto otkopate, a na drugom opteretite objektom, tu se pojavljuje klizište“, istakao je Marković.

Kako je naveo, već sada je jasno, ali za deset godina biće svima jasno da su MHE velika prevara i da su se njime samo obogatili pojedinci.

„Mini hidroelektrane ne doprinose ničemu jer daju mnogo malo energije. Niko ne može da pravda izgradnju nekim poglavljima i pristupanju Evropskoj uniji. Mi moramo da pređemo na zelenu energiju, ali nećemo da je dobijemo od mini hidroelektrana“, rekao je Marković.

Stručni saradnik iz oblasti elektrotenike Elektronskog fakulteta u Nišu Miroslav Veselinović rekao je agenciji Beta da na našem podneblju mogu da se koriste svi izvori energije, a najbolje je da izvori energije budu raznovrsni.

„Naš energetski sistem sada radi sa uglavnom 5.000 do 6.000 megavata, a od toga je 70 proizvodnja u termoelektranama, a 30 u hidrelektranama. Nemački energetski sistem ima 200.000 megavata, s tim što elektrane na vetar proizvode godišnje 58.000 megavata, a fotonaponske 40.000 megavata. U Nemačkoj se 48 odsto struje dobija od obnovljivih izvora energije, 40 odsto u termoelektranama, a u nulearkama 12 odsto. Procene su da naša zemlja ima rezerve uglja za još 50 godina i tu se u doglednoj budućnosti vidi kraj radu termoelektrana. Naša zemlja mora da gradi elektrane u kontinuitetu, ali nisu nam hitno i nužno potrebne mini hidroelektrane zato što mi na godišnjem nivou uvezemo tek dva odsto potreba. Primera radi, Mađarska i Makedonija uvoze 30 odsto svoje potrošnje struje“, rekao je Veselinović.

Prema njegovim rečima derivacione mini hidroelektrane nisu dobar izbor jer se grade sa cevima od pet ili 10 kilometara u koritu reke i ostavljaju suva korita i mnogo bolje bi bilo da se na malim vodotocima grade branske elektrane kod kojih se mašinska hala nalazi u samoj brani. Kod branskih mini hidroelektrana, dodao je Veselinović, derivacija je kratka i iznosi svega 100 ili 200 metara, ali mora da postoji određeni pad rečnog toka da bi mogla da se napravi brana.

„Najveću korist za naš elektroenergetski sistem predstavljala bi izgradnja velike hidroelektrane na Drini između Zvornika i Bajine Bašte. Kapacitet te hidroelektrane mogao bi da bude 300 megavata, što je pet odsto našeg elektroenergetskog sistema. Na Drini nizvodno od Bajine Bašte postoji mogućnost za izgradnju još jedne ili dve manje hidrelektrane. Na Ibru između Kraljeva i Raške postoji mogućnost za izgradnju sedam elektrana snage 15 megavata, a na Velikoj Moravi između Stalaća i i ušća u Dunav moglo bi da bude izgrađeno pet protočnih elektrana“, rekao je Veselinović.

On je kazao da Srbija ima mogućnosti za igradnju vetroelektrana i solarnih elektrana, ali se u njihovoj izgradnji dosta kasni za drugim zemljama.

„Primera radi Rumunija ima oko 3.000 megavata struje u vetroelektranama, a mi u u ovim koji se sada završavaju oko 250. Završena je i juna bi trebalo da počne da radi vetroelektrana ‘Čibuk 1’ kapaciteta 158 megavata. Završava se ‘Kovačica’ sa 105 megavata i ‘Košava 1 kod Vršca sa 60 megavata. Južni Banat biće veliki izvor energije kada ima vetra. Dovoljno vetra za gradnju vetroelektrana ima i na planini Deli Jovan kod Negotina, na Midžoru, Staroj planini i možda na Suvoj planini i Vlasinskom jezeru. Problem sa vetroelektranama je što nemaju stalnu proizvodnju jer staju kad nema vetra. Za nas su problem visoki troškovi  održavanja i to što je struja proizvedena u njima za nas je skupa jer posle Ukrajine imamo najjeftiniju struju u Evropi“, naveo je Veselinović.

Kako je kazao Veselinović, Srbija ima mogućnosti za izgradnju solarnih elektrana, a naši susedi Rumuni i Bugari te mogućnosti uveliko koriste i već sedam do osam energije dnevno proizvode u tim elektranama. Nedostatak solarnih elektrana je to, dodao je on, što kao i vetroelektrane nemaju stalnu proizvodnju struje, ali razvijene zemlje proizvodnju struje kombinuju iz različitih izvora i tako prevazilaze te manjkavosti.

Mini hidroelektrane velika briga  5
Foto: Jovana Zec/Radio Beograd 202

Nacionalno udruženje malih hidroeletrana (NUMHE) oglasilo se nedavno saopštenjem u kome se navodi da je Udruženje spremno da konstruktivnim predlozima pomogne Srbiji, njenim institucijama i pre svega njenim građanima da se obezbedi da proizvodnja električne energije ima što manje štetnog uticaja na okruženje.

U Udruženju podsećaju da su decembra prošle godine inicirali sastanak sa ministrom za zaštitu životne sredine  Goranom Trivanom kada su ponudili konstruktivne predloge rešenja kojima bi se obezbedilo poštovanje propisanih pravila o obezbeđenju biološkog minimuma, poput obezbeđenja pristupa ministarstvu video nadzoru na svim vodozahvatima putem direktnog linka.

„Članovi UO NUMHE su predložili da se, iako se MHE projektuju i grade na osnovu važećih propisa, na dobrovoljnoj bazi unaprede riblje staze (one kod kojih je to potrebno) i izneli su nekoliko predloga kako se mogu urediti korita reka na način koji će omogućiti poboljšanje uslova za floru i faunu. Sva ova poboljšanja je moguće napraviti samo uz ušečće imalaca javnih ovlašćenja i državnih institucija, te uz izmene i dopune određenih propisa“, piše u saopštenju NUMHE.

U saopštenju se takođe navodi da su se članovi NUMHE koji imaju dozvole za projekte na Staroj planini saglasili da prihvate predlog ministra Trivana da se te lokacije zamene drugim lokacijama van zaštićenih područja.

Prema navodima NUMHE, pomenute predloge Udruženje je uputilo i u pisanoj formi Ministarstvu za zaštitu životne sredine, ali nije dobilo povratnu informaciju.

Tekst je realizovan u okviru projekta Medijskog centra Beta u saradnji sa udruženjem Fraktal kao sastavni deo projekta „Udruženja građana kao ravnopravni partneri u monitoringu javnih finansija“ i sprovodi se u okviru Programa podrške civilnom društvu i medijima 2014-2015 Evropske komisije. Izneti stavovi ne predstavljaju nužno i stavove organizacija koje su podržale projekat.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari