Nekom jasno sve, nekom ništa 1Foto: FoNet/ Vlada Srbije Slobodan Miljevic

Nekome je sve jasno, nekom nije ništa.

Tako bi se u najkraćem moglo zaključiti iz oprečnih saopštenja dva sindikata prosvetnih radnika koja dodatno zbunjuju javnost.

Dok iz Unije sindikata prosvetnih radnika Beograda tvrde da su „zatrpani nikad konfuznijim informacijama iz Ministarstva prosvete“, članovima Sindikata obrazovanja Srbije (SOB) uputstva prosvetne vlasti „daju kvalitetan osnov“ za bezbedan početak nove školske godine.

„Smatramo da su obavljene pripreme pred početak školske godine veoma sadržajne i daju mogućnost i prostor za izbor načina koji obezbeđuje neometan rad, uz poštovanje svih predviđenih mera“, saopštio je SOB, koji je prema rečima predsednice tog sindikata Valentine Ilić uputstva naše prosvetne vlasti prosledio kolegama iz slovenačkog sindikata SVIZ i Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja BiH, i to na njihov zahtev.

Na ovu vest reagovao je državni sekretar Ministarstva prosvete Dušan Kićović, koji je poručio da mu je „drago da i zemlje Evropske unije žele da vide naše modele koje smo pripremili kako bi obrazovno-vaspitni rad bio realizovan u najboljem interesu svih učesnika, poštujući epidemiološke zdravstvene mere“.

Kićović je rekao da su prethodnih dana održali sastanke sa predstavnicima školskih uprava i direktorima škola u cilju pripreme nove školske godine i da su zadovoljni što nije bilo nedoumica direktora koji spremno dočekuju 1. septembar.

Da uputstva Ministarstva nisu baš bila jasna svedoči činjenica da su prethodnih dana direktorima osnovnih, a potom i srednjih škola stigla dodatna pojašnjenja, upravo, kako se navodi u tim dopisima, „zbog brojnih pitanja direktora koja se odnose na primenu uputstva i operativni plan organizacije i realizacije nastave“.

Ako su nedoumice direktora i rešene, to se ne bi moglo reći za sve zaposlene koji i dalje upozoravaju na brojne probleme. Snežana Romadnić Petrović, predsednica Unije sindikata prosvetnih radnika Beograda, ukazuje da u dopisima Ministarstva nema ključnih informacija.

– Planovi i programi kao i ishodi i ciljevi nisu revidirani i sažeti. Obim gradiva koji se treba obraditi nije preciziran, te je nemoguće u okviru zadatog broja časova preći sve ono što je dosad rađeno. Ministarstvo je obavestilo škole da je promena planova i programa u završnoj fazi, ali nije precizirano kada će se završiti i po kom planu će se raditi sa učenicima. Škole nemaju uvid u sadržaj TV časova, te ne mogu znati da li će sva deca biti obuhvaćena istim nastavnim sadržajima. Nije usklađeno kako će raditi nastavnici koji punu normu ostvaruju u dve, pa i tri škole. Ministar je, govoreći o početku školske godine, rekao da nastavnici koji rade sa decom u školama, neće raditi i na e-platformama, da bi poslednjim predlozima obavezao nastavnike da dosadašnje časove dopunske, dodatne nastave i sekcije pretvaraju u e-časove, uz tačno obračunate minute koji svaki nastavnik treba da provede uz računar, naravno svoj – navodi Romandić Petrović neke od teškoća.

Ona smatra da nastavnici i đaci nisu tehnički opremljeni na onlajn nastavu, da u školama nema dovoljno „tetkica“ koje će morati svakodnevno da čiste i do 800 kvadratnih metara školskog prostora za minimalac, a postavlja i pitanje zašto su roditelji kupovali udžbenike ako će deca raditi od kuće.

I Kragujevčani negoduju

Saopštenjem su se oglasili i kragujevački prosvetari, takođe članovi Unije, koji negoduju jer se Ministarstvo „ustručava“ da preuzme odgovornost za ishode svog rada.

– Stručna uputstva za organizovanje nastavnog procesa upućena školama, koje potpisuje ministar prosvete, napisana su u obliku „preporuka“ koje treba razraditi. Iako je svima nama koji radimo u školama sasvim jasno da autonomije u radu škola skoro da nema i da takve „preporuke“ za sve direktore imaju isto značenje kao i „Sveto pismo“, ministar se potrudio da sadržajem samih preporuka prenese odgovornost na roditelje, direktore, stručne organe škola. Njihovom formalnom saglasnošću sa sadržajem preporuke, ministar je „pilatovski“ oprao ruke od posledica – kaže Ljiljana Miletić, predsednica Unije sindikata prosvetnih radnika Kragujevca.

Zaposleni u predškolstvu razočarani

Beograd – Zaposleni u predškolskim ustanovama su razočarani. Umesto da od Ministarstva prosvete dobijemo jasne smernice kako da se organizuje rad od 1. septembra, oni su nam praktično poručili da se sami snađemo – kaže za Danas Bosiljka Jovanović, predsednica Samostalnog sindikata predškolskog obrazovanja i vaspitanja Srbije.

Taj sindikat je pre nekoliko dana uputio Ministarstvu prosvete predloge na koje odgovor nisu dobili, a umesto toga predškolskim ustanovama je stigao pomenuti dopis u kome je sva odgovornost prebačena na direktore predškolskih ustanova i krizne štabove lokalnih samouprava.

Jedan od ključnih zahteva sindikata je da se normativ broja dece smanji za 50 odsto, kao i da se vrati obavezno donošenje potvrda roditelja koje izdaje poslodavac, a kojima se dokazuje da roditelji ne mogu posao da obavljaju od kuće. Svesni da se upisanoj deci ne može zabraniti da dolaze u obdanište, sindikat je tražio i da lokalne samouprave obezbede dodatni prostor, a Ministarstvo dodatni kadar ako broj dece koja će od septembra krenuti u vrtić bude veći nego što je sada. Predlog sindikata je da se angažuju vaspitači koji čekaju na zaposlenje, ali i da se uključe studenti završnih godina pedagoških fakulteta. Sugerisano je i da roditelji ne budu uključeni u adaptaciju novoupisane i readaptaciju dece koja dugo nisu dolazila u vrtić, te da se ona sprovodi koliko god je moguće na otvorenom.

Vaspitači su očekivali da dobiju detaljnije smernice kao što su dobile škole, a umesto toga, kako kaže Jovanović, na pet strana teksta Ministarstvo nije reklo ništa, sem što se pojedini delovi mogu tumačiti na različite načine. Tako je recimo, navedeno da su predškolske ustanove obavezne da poštuju zakonom propisane normative broja dece u objektu i grupi, dok u sledećoj rečenici piše da se odluke o povećanju, odnosno smanjenju broja dece donose u saradnji sa osnivačem, odnosno lokalnim kriznim štabom, s obzirom na aktuelnu epidemiološku situaciju. Jovanović ukazuje da se ni u dopisu upućenom predškolskim ustanovama, niti u uputstvima koje su dobile osnovne škole ne pominje obavezan pripremni predškolski program.

– U nekim školama se taj program održava u prostorijama škola. Zamislite situaciju da učiteljica u jednoj učionici radi sa 15 đaka i da su časovi skraćeni, a da u susednoj prostoriji vaspitač drži obavezan pripremni predškolski program u trajanju od četiri sata sa 30 i više dece – kaže Jovanović.

Nezadovoljni odnosom resornog ministarstva prema predškolstvu, sindikati najavljuju da će se obratiti Vladi Srbije. V. Andrić

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari