Političarima ne treba nezavisan sud 1Foto: Beta/Miloš Miškov

U danu kada je Visoki savet sudstva, telo zaduženo za kontrolu nezavisnosti sudstva, kritikovalo portal Krik i predsednika Višeg suda u Beogradu Aleksandra Stepanovića zbog navodnog ugrožavanja te nezavisnosti, član ovog tela i narodni poslanik Vladimir Đukanović otvoreno je kritikovao ideju da se sudska grana vlasti odvoji od zakonodavne.

Đukanovićevi istupi u skupštini, smatraju sagovornici Danasa, ogoljuju kakvo pravosuđe priželjkuju političari na vlasti i otkrivaju da im uspostavljanje vladavine prava nikada nije ni bio cilj.

Vladimir Đukanović je, između ostalog, na sednici parlamenta održanoj u sredu, a na kojoj se raspravljalo o izboru novih članova VSS-a, izjavio da se protivi da članove ovog tela biraju samo sudije, jer „pravosuđe ne može biti nezavisno od naroda, a veza sa narodom je preko Skupštine“.

Aludirajući na nacrt Ustavnih amandmana o pravosuđu, koji predviđaju da se izbor sudija i tužilaca izmesti iz Narodne skupštine i taj posao poveri VSS-u i DVT-u, Đukanović je ocenio da bi se na taj način uspostavila „sudokratija, država u državi“.

Đukanović je dodao da ne može Visoki savet sudstva da bude moćniji od skupštine i da „nije normalno“ to što traži Venecijanska komisija Saveta Evrope – „da sudije same sebe biraju“.

Vida Petrović Škero, predsednica Centra za pravosudna istraživanja i bivša predsednica Vrhovnog suda, navodi za Danas da Đukanovićeve izjave pokazuju da država nikada nije ni imala želju da izmenama Ustava ojača nezavisnost pravosuđa.

– Poslanik Đukanović, koji osim što je predsednik skupštinskog Odbora za pravosuđe, pa samim tim i član VSS-a i DVT-a, ali i advokat koji zastupa u više predmeta, otkriva da izvršna vlast u ostalim granama vlasti, sudskoj i zakonodavnoj, vidi samo dekoraciju. Njima nezavisan sud očigledno nije potreban, oni priznaju samo sud jedne partije, navodi Škero.

Izmena Ustava u delu koji se tiče pravosuđa, koje Đukanović kritikuje, obaveza je koju je Srbija preuzela na sebe kroz pregovaračko poglavlje 23 u procesu EU integracija.

Akcionim planom za isto poglavlje predviđeno je da ocenu kvaliteta ovih izmena, da Venecijanska komisija, telo Saveta Evrope.

Sudija Omer Hadžiomerović, član Društva sudija Srbije naglašava da poslanik Đukanović zapravo kritikuje odredbe koje su predstavnici izvršne vlasti dogovorili.

– Sve te odredbe koje predviđaju amandmani, država Srbija je ispregovarala sa predstavnicima Evropske unije. To da se izbor nosilaca pravosudnih funkcija biraju van skupštine nisu odabrale sudije, već predstavnici izvršne vlasti kada su pregovarali kako će izgledati poglavlje 23, kaže Hadžiomerović, dodajući da je potpuno netačno da ustavni amandmani predviđaju da „sudije same sebe biraju“.

Naime, sva relevantna pravosudna strukovna udruženja, kao i veliki broj organizacija civilnog društva kritikovala su predložen nacrt amandmana, upravo zato što ne obezbeđuju dovoljnu nezavisnost pravosuđa.

Njihov stav je da je izmeštanjem skupštine iz procesa izbora sudija i tužilaca, samo kamufliran politički uticaj na ovaj proces.

Stav velikog broja pravosudnih stručnjaka je da je bolje ni ne menjati Ustav, ako se uzme u obzir kakva rešenja su predložena nacrtom amandmana.

Sudija Apelacionog suda u Beogradu Miodrag Majić napominje da nije siguran da li se iza nastupa Vladimira Đukanovića krije namera države da se značajno promeni nacrta amandmana ili pusta retorika, kakva je mogla da se čuje i od drugih predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti.

– Međutim, ono što me najviše plaši je što otkriva kako političari na vlasti zamišljaju ulogu pravosuđa. Njima je, stiče se utisak, jedino nepostojeće pravosuđe dobro pravosuđe, navodi Majić.

Savo Đurđić se ogradio od saopštenja VSS-a

Savo Đurđić, član Visokog saveta sudstva javno se, u tekstu za projekat Otvorena vrata pravosuđa, ogradio od saopštenja ovog tela u kojem se osuđuje portal Krik i predsednik Višeg suda u Beogradu Aleksandar Stepanović. Podsetimo, VSS je „najoštrije osudio tendenciozno napravljenu bazu podataka“ portala Krik, ističući da sadrži „selektivno izabrane pojedinačne podatke i informacije o sudijama“ prezentujući ih u negativnoj konotaciji. Što se tiče intervjua koji je sudija Stepanović dao tom istom portalu, VSS je taj nastup ocenio kao neprimeren, dodajući da podriva poverenje građana u pravosuđe kao celinu. Savo Đurđić, koji nije prisustvovao sednici na kojoj se glasalo za objavljivanje saopštenja, upitao je svoje kolege iz saveta „da li pre nego što VSS ne bude pravovremeno i beskompromisno reagovao na seriju izjava svog člana koje su potpuno suprotne Ustavu i stavovima pravosuđa i mnogim drugim nedozvoljenim izjavama visokih državnih funkcionera, i dok se ne poveća nivo transparentnosti rada VSS-a, ima smisla uključivati se u rasprave i odlučivati o odgovornosti sudija, pa i predsednika sudova, koji iznesu kritički stav o bilo čemu iz struke“.

Raspisan konkurs za predsednika Vrhovnog kasacionog suda

Visoki savet sudstva zvanično je raspisao konkurs za predsednika Vrhovnog kasacionog suda, najvišeg sudskog organa u zemlji. Kako se navodi u oglasu objavljenom na sajtu VSS-a zainteresovani kandidati imaju rok od 15 dana da dostave ličnu i radnu biografiju, kao i program unapređenja rada sudova u Srbiji. Aktuelnom predsedniku Vrhovnog kasacionog suda Dragomiru Milojeviću, mandat je istekao još pre dve godine, od kada se nalazi u v.f. statusu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari