Posuđe koje raste na drvetu 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

Dok mi kupujemo lonce, boce, tanjire i drugo posuđe za velike pare, stanovnici tropskih krajeva skidaju to posuđe sa drveta.

Posuđe koje raste na drvetu 2List Pravda pre 80 godina pisao je o jednom posebnom drvetu sa kog urođenici skidaju potrebno posuđe. To je takozvano budevino drvo.

Ono je viskoko šest do devet metara, ima duguljasto lišće i zelenkasto crvenkast cvet.

Plodovi, koji su u prečniku široki tridesetak centimetara, imaju žućkasto zelenu koru i sočno jezgro, puno semenki.

Kada plodovi sazru, skinu se sa dveta, izdube i ostave na suncu. Zatim se plod može lako obrađivati.

Kada se sasvim izdubi i ispere, boca je gotova. Ako se pravi činija ili tanjir, plod se seče još dok je zelen, izdubi se i ostavi na suncu da se suši.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Vreme pisao je o podzemnim gradovima u Evropi.

Mnogi veliki evropski gradovi ne mogu više normalno da se razvijaju onako kako bi to trebalo s obzirom na broj njihovih stanovnika i naPosuđe koje raste na drvetu 3 današnji životni standard prosečnog Evropljanina.

Tako se danas brže stigne avionom iz Londona u Pariz nego automobilom ili autobusom sa jednog kraja na drugi Pariza.

Francuski naučnik Pol Lemoli, koji odlično poznaje građu terena na kojem leži Pariz, smatra da budući glavni deo ovog grada treba da se spusti pod zemlju i to čitavih 80 metara ispod površine.

Na toj dubini nalazile bi se velike autostrade, prostrane ulice, džinovska pozorišta, sva ministarstva i velike banke.

Ispod zemlje, tvrdi on, ima dovoljno prostora. Velika utvrđenja na Zapadu pokazala su šta se sve može podići duboko ispod površine.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1940. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari