U znak sjećanja na ovaj dan, Bošnjaci Rožaja poklonili su familiji Čolaković sliku iz čuvene slikarske porodice Ćatović. Takođe, bošnjačko-poljska grupa iz Bara poslala je skulpturu masline, sa željom da prijateljstvo između Čolakovića i Crne Gore bude čvrsto i dugotrajno, makar koliko maslinovo drvo po kojem se Bar prepoznaje.

Profesor Šerbo Rastoder, predsjednik Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori je na svečanosti kazao da „ovim na prigodan način zaokružujemo cjelovit, kompleksan, i zahtjevan proces simboličnog povratka Homera sa Obrova u Crnu Goru i njegov uži zavičaj Bijelo Polje“. Profesor Harvardskog univerziteta Zlatan Čolaković transkribovao je sa zvučnih snimaka više od 80.000 stihova bošnjačke epike harvardskog Perijevog arhiva. Tokom 1989. godine sa suprugom Marinom počeo je da skuplja i bošnjačku epiku u Rožajama i okolini i prvi zabilježio cjelovite bošnjačke epske pjesme na filmu. Napisao je knjige „Tri orla tragičkog svijeta“, „Mrtva glava jezik progovara“ i „Epika Avda Međedovića“ koja predstavlja najcjelovitiju kritičku prezentaciju njegovog stvaralaštva. Poznati Međedovićev ep „Ženidba Smailagić Meha“ prvi put je objavljen u Crnoj Gori, a prvi put u cjelini 1974. godine na engleskom i našem jeziku.

Zlatan Čolaković je napravio izbor stručnih tekstova o epu i Avdu Međedoviću, njegovom jeziku sa bibliografijom. Koristeći originalne transkripte, Čolaković je dao uvid u sadržaj epa Avda Međedovića i genezu njegovog nastanka. Da je ovaj napor imao odjeka i razumijevanja svjedoči i činjenica da je Savjet glavnog grada Crne Gore za imenovanje novih ulica, bulevara, trgova, mostova i naselja donio odluku da jednoj ulici u novom jezgru grada, na granici između Starog aerodroma i Konika, da ime Avda Međedovića.

– Očekujemo da će i uži zavičaj, posebno opština Bijelo Polje, pronaći najbolji način da se oduži ovom velikanu, a u tome će imati i našu podršku. Koristim priliku da objelodanim, ekskluzivno, zainteresovanost međunarodno afirmisanog vajara Zlatka Glamočaka da učestvuje u izradi spomen – obilježja ovom velikanu epike, koji je svojom stvaralačkom magijom zainteresovao svjetski poznate naučnike, a među njima i našeg ovogodišnjeg laureata, kazao je Rastoder. U prigodnoj besjedi o Avdu Međedoviću profesor dr. Novak Kilibarda je rekao je „da Avda Međedovića ima neki drugi narod, vjerujte, davali bi mu trgove i bulevare, jer je takva veličina“. „Nema nijedne katedre na planeti zemlji, gdje se izučava Homer, a gdje se ne izučava Avdo Međedović. Nađite mi nekog pisca, vrlo pismenoga, koji je doživio tu slavu“, istakao je Kilibarda.

Dobitnik prve uručene povelje „Avda Međedovića“, profesor Zlatan Čolaković, diplomirao je komparativnu književnost i filozofiju, a magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Neposredno pošto je odbranio doktorat, Čolaković je kao Fulbrajtov stipendista otišao na Harvard, gdje naredne četiri godine sarađuje s Albertom Bejts Lordom, čuvenim homerologom i nasljednikom Milmana Perija, po mnogima najčuvenijeg homerologa 20 vijeka. Zahvaljujući se na velikoj počasti, Marina Rojc-Čolaković se u svom obraćanju osvrnula na teorije do kojih je došao njen suprug u izučavanju epike, o kojima će ona govoriti na skupu koji će krajem godine biti održan na Harvardu.