Srbija na putu ka prvom dobru Svetske prirodne baštine 1Foto: Zavod za zastitu prirode Srbije

Ekspertska poseta povodom evaluacije nominacije proširenja prekograničnog dobra Svetske prirodne baštine „Drevne i netaknute bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope”, održana je u nedelji od 02. do 06. novembra 2020. godine.

Dvoje eksperata iz inostranstva posetili naše nacionalne parkove „Fruška gora“, „Tara“ i „Kopaonik“, odnosno nominovane lokalitete u režimu stroge zaštite– Papratski do i Ravne u NP „Fruška gora“, Zvezda i Klisura Rače u NP „Tara“ i „Kozje stene“ u NP „Kopaonik“, navodi se u saopštenju Zavoda za zaštitu prirode Srbije .

Povodom nominacije za upis prvog prirodnog dobra u Srbiji na listu Svetske baštine, direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije, mr Aleksandar Dragišić, kaže da „Zavod za zaštitu prirode Srbije predvodi inicijativu da prvi rezervati prirode u Srbiji dobiju jedinstveni vid međunarodne zaštite u okviru Konvencije o zaštiti svetske kulturne i prirodne baštine, čime bi se naša zemlja priključila evropskom prekograničnom dobru.

Na listi Svetske prirodne baštine nalazi se dobro pod nazivom „Drevne i netaknute bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope“, koje trenutno čini gotovo 80 bukovih šuma u 12 evropskih država i kojim međunarodna zajednica teži da očuva ove šumske ekosisteme karakteristične i veoma značajne za evropski kontinent, za koji su i endemični, kako bi u njima uživale i buduće generacije čovečanstva.

Nakon poslednjeg proširenja ovog dobra u 2017. godini, januara 2020. godine 10 zemalja, među kojima je i Srbija podnelo je zajedničku nominaciju novog proširenja u kojem se predlaže dodavanje novih 30 rezervata bukovih šuma, od kojih se 5 nalazi u Srbiji, u okvirima tri naša Nacionalna parka“.

Direktor Dragišić takođe naglašava da je „nominacija zaštićenih područja u Srbiji sa izuzetnim bukovim šumama za svetsku prirodnu baštinu dokaz da je priroda u našoj zemlji očuvana i jedinstvena u evropskim i svetskim razmerama, a učešće predstavnika republičkih i pokrajinskih i opštinskih organa kroz podršku nominaciji potvrđuje spremnost države da obezbedi uslove za proglašenje prvog dobra prirodne baštine“.

Srbija na putu ka prvom dobru Svetske prirodne baštine 2
Foto: Zavod za zastitu prirode Srbije

Evaluaciju nominacije za upis na listu Svetske prirodne baštine obavlja Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN), kao zvanično savetodavno telo Komiteta svetske baštine. Koordinaciju procesa evaluacije na međunarodnom nivou vodi Institut za ekologiju iz Klagenfurta u Austriji, dok na nacionalnom nivou obavlja Zavod za zaštitu prirode Srbije. Posetu nezavisnog eksperta IUCN-a i predstavnika Koordinacione kancelarije organizovao je Zavod za zaštitu prirode Srbije, u saradnji sa upravljačima nominovanih zaštićenih područja – JP „Nacionalni park Fruška gora“, JP „Nacionalni park Tara“ i JP „Nacionalni park Kopaonik“ i Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode.

Povodom nominacije direktor JP „Nacionalni park Fruška gora“ Radoslav Krunić ističe da su  „Nominovane komponente za proširenje prekograničnog dobra Svetske prirodne baštine „Drevne i netaknute bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope” na području Nacionalnog parka „Fruška gora“: lokaliteti „Papratski do“ i „Ravne“ su se i do sada nalazili u I stepenu režima zaštite.

Predstavljaju najlepše  očuvane bukove šume u Fruškoj gori. Karakteristične su po specifičnim biljnim zajednicama i još veći značaj imaju što pripadaju Panonskom delu Republike Srbije. Stavljanje ovih površina u Svetsku prirodnu  baštinu podiže značaj i prepoznatljivost Nacionalnog parka Fruška gora u međunarodnim okvirima.

Direktor Nacionalnog parka Tara Dragić Karaklić objašnjava da su na Tari nominovane komponente Zvezda i Rača na površini od oko 2.000 hektara:

„Zvezda sadrži jednu od retkih preostalih populacija Pančićeve omorike u kanjonu reke Drine u reliktnoj šumskoj asocijaciji bukve, jele i smrče. Komponenta Rača obuhvata reliktnu šumsku podasocijaciju bukve i oraha u najnižem delu klisure reke Rače. Ove komponente se već nalaze u okviru postojećih lokaliteta prvog stepena zaštite koji podrazumevaju strogu zaštitu tako da praktično neće biti izmena u režimu upravljanja korišćenja“.

Karaklić ističe i promotivni značaj same nominacije i eventualnog upisa na listu svetske baštine: „Nadamo se da će Tara pored stećaka koji su već na listi Svetske kulturne baštine uskoro moći da se pohvali drevnim bukovim šumama na listi Svetske prirodne baštine. Ovo će svakako povećati prepoznatljivost ovog područja i naše zemlje u međunarodnim okvirima, ali i doprineti zaštiti pojedinačnih lokaliteta i podizanju svesti o njihovom značaju“.

Srbija na putu ka prvom dobru Svetske prirodne baštine 3
Foto: Zavod za zastitu prirode Srbije

Pomoćnik direktora Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, dr Slobodan Puzović, izražava zadovoljstvo koordinisanim radom na nacionalnom i međunarodnom nivou, „koji donosi rezultate u globalnom priznanju i prepoznavanju područja očuvanih bukovih šuma. Ovi izuzetni lokaliteti ne samo da ukazuju na vrednost bukve, kao graditelja specifičnih životnih zajednica, nego i čuvaju jedinstven splet brojnih retkih i ugroženih biljaka, životinja i gljiva, koje opstaju samo u ovako predano očuvanim staništima“.

Tokom posete našim nacionalnim parkovima, osim terenskog obilaska nominovanih lokaliteta bukovih šuma i uvida u način upravljanja zaštićenim područjima, održani su sastanci sa zainteresovanim stranama, koje svoju delatnost obavljaju na prostoru ovih zaštićenih područja. Posebno je značajna podrška lokalnih zajednica, opština na čijim se teritorijama nalaze nominovani lokaliteti – Beočin, Bajina Bašta i Raška.

Nakon uspešno sprovedene evaluacione posete nominovanim komponentama u Srbiji, kao i u ostalim državama koje su učestvovale u ovoj nominaciji – Bosni i Hercegovini, Češkoj, Francuskoj, Italiji, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Poljskoj, Slovačkoj i Švajcarskoj, nezavisni eksperti  će dostaviti svoje izveštaje Panelu za svetsku baštinu u okviru IUCN-a, koji će na osnovu toga dostaviti konačnu preporuku Komitetu svetske baštine na proleće 2021. godine.

Na sledećem zasedanju Komiteta, planiranom za sredinu naredne godine, države članice Komiteta će glasati po pitanju ove nominacije kada očekujemo da će novo proširenje biti upisano na listu Svetske prirodne baštine, nakon čega će se ovo dobro svetske baštine prostirati  u 20 evropskih država.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari