Stranke ne treba da imaju upliva u studentske teme 1Foto: BETAPHOTO/ MILAN OBRADOVIĆ

Ne može se upirati prstom u studente zato što komunikacija unutra vladajuće strukture ili ministarstava ne postoji.

Nije bilo dodatnih razgovora sa ministrom zdravlja Zlatiborom Lončarom van onoga što su snimile kamere. Više je to bilo ubeđivanje kako studentske poliklinike nisu bile ugrožene i kako smo morali da znamo da Ministarstvo nije imalo plan da ih ugasi. A to nije znala ni premijerka Ana Brnabić, koja je tek tog jutra iznela stav da poliklinike ostaju, nije znao ni ministar prosvete Branko Ružić, koji je nekoliko dana ranije apelovao da studentske poliklinike ostanu u sistemu zdravstvene zaštite. Nije znala ni rektorka, ni poverenica za zaštitu ravnopravnosti, koje su se takođe oglasile, a studenti su optuženi da su napravili kolaps u komunikaciji – kaže za Danas Nikola Arsenić, student Pravnog fakulteta u Beogradu i aktivista organizacije „Kreni promeni“.

On je prilikom prekjučerašnje predaje peticije sa 35.000 potpisa protiv gašenja Studentske poliklinike u Beogradu, koji su prikupljeni preko platforme te organizacije, ušao u polemiku sa ministrom zdravlja, nakon što je izneo stav o lošem položaju studenata u Srbiji.

– Studenti nisu onaj društveni sloj koji će da bude prebijan po ulicama Beograda, koji će da bude nazivan rušilačkom ruljom kada sedi ispred Narodne skupštine i iskazuje svoje mišljenje, 50.000 studenata godišnje napusti ovu zemlju, studenti su proterani odavde, ovo više ne liči na zemlju, nego na biletarnicu, ovde se prodaju putne i članske karte, ko ne odabere člansku može da odabere putnu kartu i da se na vrati, veliki broj mojih kolega, rekao je Arsenić na šta mu je Lončar uzvratio da hoće da se bavi politikom i drži političke govore, te da za sve što je izgovorio nema nikakvih činjenica, niti osnova i da su procene o broju studenata koji godišnje napuste zemlju „priče rekla-kazala“.

Arsenić kaže za naš list da se ne slaže sa ocenama ministra Lončara i da iza „Kreni promeni“ ne stoji nijedna politička stranka. Ova organizacija je, podsetimo, pre nekoliko meseci predala peticiju Ministarstvu prosvete za smanjenje školarina za 30 odsto. Prikupljali su potpise i za održavanje referenduma na kome bi građani prestonice odlučili o nameni zemljišta na području Košutnjaka i Makiša. Tražili su „rešenje za zagađenje“, pokrenuli peticije za očuvanje Starog savskog mosta, za smanjenje poreza frilenserima…

– Svaki društveni aktivizam je nužno vezan za politiku, ali je moj cilj da on ne bude stranački. Imali smo pozive od nekih političkih partija za saradnju, posebno po studentskim pitanjima, ali smo ih odbijali jer smatramo da stranke ne treba da imaju upliva u bilo kakve studentske teme. Omladina stranaka treba da komentariše studentske teme, ali odvojeno od studentskih organizacija i u ovom slučaju od „Kreni promeni“ – smatra Arsenić.

Na naš komentar da protesti koje su organizovali tražeći smanjenje školarina nisu naišli na odziv akademaca, te da im je spočitavano da nisu autentični predstavnici studenata, Arsenić odgovara da su brojni članovi „Kreni promeni“ upravo studenti.

– To je bio argument onih koji sebe nazivaju legitimnim predstavnicima studenata. Ne razumem potrebu da se to pitanje otvara. Da sam na mestu SKONUS-a, Studentskog parlamenta i svih koji se pozivaju na taj argument, oberučke bih podržao bilo koju smislenu inicijativu, bez obzira na to ko ju je pokrenuo. Jer naš cilj nije ko će da se vodi kao autentičan predstavnik studenata, već da uspemo da rešimo problem. Pitanje nižih školarina je pokrenuto kada nas je kontaktirao ogroman broj naših kolega kao organizaciju koja se bavi aktivizmom. Pomenuti argument je iznosila i rektorka Ivanka Popović i ministar prosvete Branko Ružić. Koga zastupamo? Iskreno, zastupam sebe i svakog potpisnika peticije bilo koje priče za koju se borimo – kaže Arsenić.

U slučaju studentskih poliklinika, kaže da im se obratio ogroman broj lekara iz Srbije i Crne Gore, a bili su u kontaktu i sa predstavnicima Studentske poliklinike u Beogradu. Arsenić ističe da mu je ovo bila najdraža borba jer i sam koristi usluge Studentske poliklinike. Da vlast nije odustala od prethodne namere, uveren je da bi to izazvalo reakciju studenata poput one kada je najavljeno zatvaranje studentskih domova. Naš sagovornik smatra da „ne postoji čarobni štapić da se 20.000 studenata izvede na ulicu“ i da je pogrešno današnje generacije mladih porediti sa učesnicima protesta 1968. i devedesetih.

– Ali kada se solidarnost stavi u prvi plan kao vrednost i ideja i kada se iznese jasna strategija kako da dođe do promene, studenti će izaći na ulicu – ubeđen je Arsenić.

Komentarišući učešće na skupovima Skupštine slobodne Srbije, sagovornik Danasa kaže da je ponosan na bilo koju vezu sa članovima te organizacije.

– Ponosan sam da kao student prava mogu da prisustvujem bilo kom dešavanju Skupštine slobodne Srbije, da imam priliku da pitam za savet profesorku Biljanu Stojković, advokata Božu Prelevića, da pozovem i pitam Savu Manojlovića šta misli o ustavno-pravnom poretku Srbije ili da mogu da razgovaram sa akademikom Dušanom Teodorovićem o tome kakav će biti uticaj Savskog trga na saobraćaj – navodi Arsenić.

Studenti Pravnog najavljuju nove proteste

Beograd – Uprava Pravnog fakulteta u Beogradu smatra da zahtevi dela studenata koji su u ponedeljak protestovali tražeći uvođenje aprilskog ispitnog roka nisu realni iz nekoliko razloga, ali će ipak o tim zahtevima odlučivati na sednici Nastavno-naučnog veća zakazanoj za 1. mart. Studenti su najavili novi protest za 26. februar u 12 sati ispred zgrade fakulteta i pozvali kolege da nikako ne nose bilo kakva politička obeležja, već samo pištaljke i transparente sa studentskim zahtevima.

Kako saznajemo, uprava Pravnog im je rekla da vraćanje aprilskog roka nije realno jer ometa slušanje nastave zato što su studenti više fokusirani na pripremu ispita, te da bi uvođenje aprilskog kao redovnog roka iziskivalo promenu fakultetskog Statuta.

S druge strane, studenti nameravaju da podnesu predlog za uvođenje vanrednog aprilskog roka u ovoj godini, jer nema vremena za promenu Statuta, kao i predlog za pokretanje promene Statuta radi vraćanja redovnog aprilskog roka.

Studenti, kako saznajemo, sem protesta 26. februara, planiraju da protestuju ispred Pravnog fakulteta i tokom sednice Nastavno-naučnog veća 1. marta. P. D.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari