Sve više studenata iz Srbije odlučuje se za studije u inostranstvu 1Foto: Pixabay/PourquoiPas

Uprkos negativnim demografskim trendovima u Srbiji i sve manjem broju studenata, konkurencija u visokoškolskom obrazovanju u Srbiji raste. Konkurencija se sastoji od državnih univerziteta, privatnih i inostranih.

Prema izveštajima Republičkog zavoda za statistiku procenjuje se da oko 12 odsto studenata u Srbiji studira na privatnim visokoškolskim institucijama, što je u suprotnosti sa opštim verovanjem da puno studenata studira privatne univerzitete.

Uprkos tome, mnogi državni fakulteti ne uspevaju da popune budžetska mesta, a samofinansirajuća mesta od kojih fakulteti žive retko budu popunjena, osim na najpopularnijim fakultetima.

Profesori Univerziteta u Beogradu sa fakulteta prirodnih nauka komentarišu da sada njihove studije završavaju oni koji ranije nisu mogli ni da ga ih upišu.

U sličnoj situaciji je i Filološki fakultet u Beogradu, koji ne uspeva da popuni budžetska mesta čak ni na katedrama za srpski i nemački jezik.

Dodatna konkurencija dolazi i sa inostranih univerziteta, jer se nekoliko hiljada studenata iz Srbije svake godine odluči da svoje akademsko obrazovanje nastavi u Evropi ili Americi.

Francuska i Austrija neguju viševekovnu tradiciju školovanja stranih studenata, ali poslednjih godina skoro sve zemlje Evrope pokušavaju da privuku strane studente, od Norveške do Kipra.

Ako pogledamo naše okruženje, sa problemom manjka studenata susrele su se i Italija, Mađarska i Slovenija. Sve tri zemlje već celu deceniju aktivno se reklamiraju putem sajmova, interneta i agenata, te upisuju studente iz Evrope, Afrike i Azije. Jedna od zemalja na koju su fokusirani je i Srbija, te naši studenti rado biraju neku od ove tri zemlje za svoje studije.

Jedan od razloga zašto studenti rado biraju ove zemlje je i cena školarine. Studije “na budžetu” na državnim univerzitetima u Srbiji su besplatne, ali su takođe besplatne i u Sloveniji, što je dovelo do velikog interesovanja za ovu državu, gde su troškovi života često niži nego u Beogradu.

Drugi razlozi su blizina, kulturne sličnosti i percepcija da je u Evropskoj uniji lakše dobiti dobro plaćen posao, ili bolja startna pozicija u Srbiji sa stranom diplomom u džepu.

Osim Slovenije, studije su besplatne i u Skandinaviji, ako student ima EU pasoš, a u Holandiji će umesto 15 hiljada evra evropski građanin platiti jednu ili dve hiljade evra po godini.

Dok je na srpskim univerzitetima pravilo da se stranim studentima napravi dva ili tri puta veća školarina od standardne, u Italiji je upravo suprotno.

Italija već dvadeset godina ima politiku privlačenja studenata sa Balkana stipendijama i studijama na engleskom jeziku.

Sve više studenata iz Srbije odlučuje se za studije u inostranstvu 2
Ana Marija Koppert Foto: Promo

Razgovarali smo sa Ana Marijom Koppert iz Ino Edukacije, najvećeg centra za studije u inostranstvu u Srbiji, koji pomažu srpskim studentima da se prijave na studije i dobiju stipendije.

„Na našim partnerskim državnim univerzitetima u Veneciji, Padovi, Paviji student plaća školarinu od samo 1.000 evra po godini. Italija je poslednjih godina veoma interesantna za srpske i balkanske studente, jer postoji desetine visoko rangiranih univerziteta koji nude veoma povoljne, a prestižne studije na engleskom i italijanskom jeziku. Tu je i duga tradicija, pa je našim studentima čast da studiraju u Italiji. Padova Univezitet postoji 800 godina, tamo je studirao Galileo Galilej, i naravno da studenti biraju da pre školarinu plate tamo nego na nekom univerzitetu koji postoji dvadesetak godina u Srbiji”, kaže Ana Marija Koppert. 

Na sajtu Kakonamaster koji se bavi studijama u inostranstvu, studenti dele iskustva sa studija širom sveta i prenose utiske da se u Italiji često iznenade da im tamo za troškove života ne treba znatno više novca nego u Beogradu.

Tome pomaže i pogodnost da u Evropskoj uniji studenti imaju pravo na rad 20 sati nedeljno, te mnogi mladi svoj budžet dopune sa nekoliko stotina evra mesečno koje zarade od studentskih poslova.

Mađarska je donedavno bila destinacija uglavnom za studente mađarske nacionalne manjine iz Vojvodine, međutim sada tamo na studije idu iz svih delova Srbije.

Ova zemlja takođe ima niže školarine za inostrane studente od Srbije, te godina na čuvenom univerzitetu Corvinus u Budimpešti iznosi 2.000 evra, a studenti mogu da biraju između više od trideset programa na engleskom jeziku.

„Interesovanje za Mađarsku, Italiju i Sloveniju i ostale zemlje stalno raste, jer studenti i roditelji smatraju da za istu ili sličnu školarinu studenti dobijaju mnogo bolji kvalitet obrazovanja, studentskih usluga i praksi. Mi smo naučeni da prvo gledamo rangiranja univerziteta, a da previđamo studentske usluge, a to je veoma važno. Kakav je karijerni centar, kakav je kampus, kako je organizovana nastava i kakvi su opšti uslovi studiranja. Ako će vam fakultet pomoći da se povežete sa privredom i lakše nađete posao, to jeste nešto što treba da uzmete u obzir“, zaključe Ana Marija Koppert iz Ino Edukacije.

Trendovi pokazuju da će broj studenata koji će odlaziti na studije u inostranstvu rasti i da će sve veći broj budžetskih mesta u Srbiji ostajati nepopunjen. Možda je vreme i za Srbiju da se aktivnije okrene ka studentima iz Azije i Afrike, koji su još u vreme Jugoslavije studirali ovde.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari