U izradi nacionalni program za borbu protiv dezertifikacije i ublažavanja posledica suša 1Foto: Pixabay/Pcdazero

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je danas da je započelo izradu Nacrta nacionalnog akcionog programa za borbu protiv dezertifikacije i degradacije zemljišta i ublažavanja posledica suša.

Ovim dokumentom biće utvrdjene praktične mere neophodne za borbu protiv dezertifikacije, kao i neophodne uloge i aktivnosti vlade, lokalnih zajednica i korisnika zemljišta, kao i raspoloživi potrebni resursi, saopštilo je Ministarstvo povodom Svetskog dana borbe protiv dezertifikacije i suše, 17. juna.

Ministarstvo je, na osnovu pristupanja programu „Neutralnost degradacije zemljišta“, formiralo multisektorsku radnu grupu i u februaru Sekretarijatu „Кonvencije Ujedinjenih nacija o borbi protiv dezertifikacije u zemljama sa teškom sušom i/ili dezertifikacijom, posebno u Africi“ dostavilo „Izveštaj o primenjenoj metodologiji i identifikaciji ciljeva za uspostavljanje neutralnosti degradacije zemljišta u Republici Srbiji“.

Ministarstvo je Sekretarijetu Konvencije u aprili uputilo i „Inicijivu za sušu, Republika Srbija – Preporuke za izradu Nacionalnog plana za sušu“, kao osnov za dalju borbu protiv suše i njenih posledica, koja je od 2000. godine u Srbiji izazvala štetu od pet milijardi evra.

Podseća se da dezertifikacija zemljišta sa kojom se suočavaju skoro sve zemlje sveta, podrazumeva degradaciju zemljišta sa smanjenjem, odnosno gubitkom biološke i ekonomske produktivnosti.

Uzroci dezertifikacije zemljišta su brojni, ali uglavnom su posledica ljudskih aktivnosti, kao što su promena namene korišćenja zemljišta, nekontrolisana seča šuma, nekontrolisana urbanizacija, neadekvatni tretman obradivog zemljišta, a neposredni uzrok su i klimatske promene, različite forme erozije zemljišta, poplave.

Procesi degradacije zemljišta manifestuju se na različite načine, od smanjenja prinosa useva, do smanjenja produktivnosti ekosistema i gubitka biodiverziteta.

Ovogodišnje obeležavanje Svetskog dana borbe protiv dezertifikacije i suše Ujedinjene nacije posvetile su uticaju porasta svetske proizvodnje i široke potrošnje na zemljište.

Кako je istaknuto, danas je više od dve milijarde hektara nekadašnjeg plodnog zemljišta degradirano, a više od 70 odsto prirodnih ekosistema izmenjeno.

Ukazano je da rast svetske populacije, sve veći obim proizvodnje stočne hrane i proizvodnje jeftine brzo potrošne odeće, imaju veliki negativni uticaj na zemljište, ali i na stanje ekosistema i biodiverziteta.

Procenjuje se da će do 2030. godine za proizvodnju hrane biti odvojeno dodatnih 300 miliona hektara zemljišta, dok će 35 odsto više plodnog zemljišta biti korišćeno za potrebe modne industrije.

Ovakav trend uticaće i na klimatske promene, s obzirom da četvrtina emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG) dolazi od poljoprivrede, šumarstva i drugih vidova korišćenja zemljišta, dok proizvodnja odeće i obuće uzrokuje osam odsto emisije GHG, sa procenom da je moguće da do 2050. godine ovaj procenat naraste i do 50 odsto.

Ministarstvo ovogodišnjom manifestacijom pridružuje se pozivu Ujedinjenih nacija da svojim svakodnevnim ličnim izborima, promenom navika u ishrani, odevanju i životom u harmoniji s prirodom, doprinesemo očuvanju i obnavljanju zemljišta, očuvanju biodiverziteta i ublažavanju posledica klimatskih promena.

Кonvenciju Ujedinjenih nacija o borbi protiv dezertifikacije u zemljama sa teškom sušom i/ili dezertifikaciojm, posebno u Africi, koja je usvojena 1994. godine u Parizu, do sada je ratifikovalo 197 zemalja, od čega je više od 140 zemalja pogodjeno procesom dezertifikacije/degradacije zemljišta.

Srbija je Konvenciju potpisala 2007. godine.

Svetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše, koji promoviše ciljeve Кonvencije svake godine posvećen je drugoj temi, a ove godine slogan „Food.Feed.Fibre.“ ukazuje na uticaj prizvodnje hrane i modne industrije na zemljište, navedeno je u saopštenju.

Ideja je potekla od Irfana Misvarija koji je ukazao na uticaj modne industrije na zemljište i vodu u indonežanskoj provinciji Zapadna Java.

U ovoj oblasti, koja se tokom sušne sezone pretvara u sušno područje, u uzgoju pamuka više od stotinu tekstilnih i modnih kompanija iskoristi više od 2.500 litara vode za proizvodnju jedne majice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari