Velika moderna varoš sa jednim stanovnikom 1Foto: Matea Milošević / Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković

O velikoj, modernoj kanadskoj varoši koja je prošla različite metamorfoze, ali na kraju ostala sa samo jednim stanovnikom, kao i o otvoranju Prolećne izložbe jugoslovenskih likovnih umetnika koju je posetilo Njeno Kraljevsko Visočanstvno kneginja Olga, pisali su predratni jugoslovenski listovi „Pravda” i „Vreme”.

Dnevini list „Pravda” pisao je o kanadskoj varoši koja je u prošlosti imala preko sto hiljada stanovnika, da bi pre 80 godina bila sasvim pusta.

„U zabačenom kraju Kanade, između visokih i kršnih planina, nalazi se velika i moderna varoš Feniks, koju su Kanađani prozvali ‘prokletom varoši’.”

Stranci, koji su ove krajeve obilazili pre svega zbog planinskih pregleda i prirode koja okružuje ovu varoš, čudili su jer je stanovnike gotovo da nisu viđali na ulicama.

Legenda o ovom mestu vezuje se za 1900. godinu i njegov procvat nakon dolaska bivšeg robijaša Vudra Vajta koji je svoje kazne izdržavao po američkim zatvorima.

U mladosti je bio rudarski radnik, a u blizini mesta gde je sagradio svoju kolibu otkrio je bogat rudnik bakra. Otkupio je nekoliko hektara i brzo se obogatio.

Nakon što je došao do veće količine novca, kupio je nove komplekse zemljišta koji su takođe sadržali velike količine bakra i na taj način znatno uvećao svoj kapital.

Velika moderna varoš sa jednim stanovnikom 2
Foto: Screenshot/ Digitalna.nb.rs

Vesti su se i tada brzo širile, pa je tako ovaj zabačeni deo Kanade postao popularan među pustolovima željnim brze i lake zarade koji su ubrzo naselili ovo podneblje.

„Pet godina posle otkrića rudnika, u tom planinskom predelu je živelo 19 hiljada ljudi, i tada se tu već podiglo veliko naselje, prava varoš.”

Tokom 1905. u ovoj varoši živeli su brojni veliki privrednici, trgovci, preduzimači, zanatlije i hiljade radnika sakupljenih iz svih krajeva sveta.

Do 1908. godine mesto je imalo već 29.000 stanovnika, a tada je dobila naziv Feniks, sud, policiju, opštinsku upravu, železničku prugu ka velikim kanadskim varošima…

„Jednog dana je jedno njujorško akcionarsko društvo otkupilo bogate rudnike bakra i sa velikim kapitalom produžilo s eksploatacijom rudnika.”

Varoš je naglo krenula putem napretka, dok su se njeni stanovnici bogatili zamenjujući bakar za zlato. 

Napretku je dobrineo i početak rata 1914. godine kada su američke fabrike oružja kupovale gotovo kompletne raspoložive količine bakra.

„Iz zemlje su iznikle palate, fabrike, hoteli, njujorški akcionari su izgradili čitavo predgrađe sa raskošnim vilama, Feniks je dobio tramvaj i nekada malo rudarsko naselje pretvorilo se u modernu varoš.”

U dobra najvećeg procvata, 1918. godine Feniks je brojao 10.000 stambenih zgrada i 117 hiljada stanovnika.

„U prvim godinama posle Svetskog rata, cene bakra su počele naglo da padaju, a pored toga su i svi rudnici u okolini Feniksa bili već skoro sasvim iscrpeni.”

Akcionarska društva su počela sa prodajom rudnika manjim preduzimačima, ali nakon što su shvatili da su prevareni i da rude više nema, počeli su masno da odlaze.

„Trgovine, hoteli, kavane i drugi lokali su ubrzo redom pozatvarani, a kroz prilično kratko vreme Feniks su napustile i vlasti, pa je i železnička stanica bila porušena, a šine odnete.”

Varoš je bila osuđena na potpuno izumiranje, što se i desilo. Za tu varoš su se interesovali jedino još zločinci, koje je i sama policija tražila.

„Mračni tipovi su se danima i nedeljama krili po napuštenim kućama Feniksa, ali je kanadska policija jednog dana na odličan način učinila kraj ovim nedaćama, i potpuno očistila osamljenu varoš od zločinačkog ološa.”

Tek u jesen 1939. godine varoš je dobila novog, prvog i jedinog stanovnika, satorg zalutalog čoveka po imenu Džon Krispej.

Ceo svoj vek je proveo lutajući po mestima širom Kanade i Amerike, a u Feniks je došao da provede svoje poslednje dane života.

Jedini tadašnji stanovnik ove varoši jednom nedeljno je odlazio u obližnja sela u potrazi za dobrim ljudima i njihovom milostinjom.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

O otvaranju dvanaeste prolećne izložbe jugoslovenskih umetnika, a koju je posetilo Njeno Kraljevsko Visočanstvo kneginja Olga, pisao je dnevni list „Vreme”.

Otvaranje izložbe ispratio je veliki broj značajnih i istaknutih ličnosti iz različitih oblasti javnog života, činovnika, umetnika, zvaničnika i crkvenih lica.

Izložbu je otvorio u ime ministra prosvete gospodin doktor Fedor Nikić.

„Moram reći, da se ovaj put otvaranje vrši u jednom času koji, po oblicima i plamenu na horizontima, nije mnogo pogodan za govor Muza.”

Velika moderna varoš sa jednim stanovnikom 3
Foto: Screenshot/ Digitalna.nb.rs

U svom govoru, gospodin Nikić je naglasio da iako momenat nije pogodan, preko je neophodan kao manifestacija mira i želje i potrebe za njim.

Ističući bitnost mira, on je akcentovao ulogu zemalja na Balkanu u nastavljanju vekovne tradicije evropske umetnosti u momentu kada Evropa gori u plamenu rata.

„Ne bi bilo pravo da ma kakav zao udes prekine tu tako srećno započetu seriju naših prolećnih sastanaka i da se van naše volje oni obustave sad, kad smo se toliko navikli na njih.”

Bez obzira na obim izlagača i dela, čak i na nekad povoljne, ali često i nepovoljne opšte uslove, zbog samog rada likovnih umetnika ova izložba je postojala.

Gospodin Nikić je govorio i o uskoj vezi umetnosti i društva, te da se nada da će i društvo krenuti putem svoje najbolje savesti, kao što je to već učinila umetnost.

„Na ovakvim manifestacijama kao što je današnja Prolećna izložba, ta se svest pokazuje u najboljem vidu.”

Izlagao je ukupno 131 umetnik iz cele zemlje, a broj izloženih dela iznosio je čak 313.

„Po podne u 3,30 časova, u pratnji dvorske dame gđe Olge Lozanić, Prolećnu izložbu posetila je Nj. Kr. Vis. Knjeginja Olga.”

Ovom prilikom, nakon zvaničnog dočeka, kneginja Olga je prilikom razgledanja izložbe porazgovarala sa umetnicima koji su bili prisutni.

„Izložba je vrlo uspela i nadam se, da ćete imati lepog uspeha, rekla je umetnicima Nj. Kr. Vis. Knjeginja Olga, napuštajući paviljon.”

Prilikom polaska Nj. Kr. Vis. Knjeginji Olgi bili su pretstavljeni svi slikari izlagači.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1940. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari