Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Jukija Amano izrazio je juče u Beču zabrinutost zbog nuklearnog programa Severne Koreje. Postrojenje za bogaćenje uranijuma i izgradnja jednog reaktora su povod za veliku zabrinutost, kazao je on u svom izlaganju na sednici Saveta guvernera IAEA.

Početkom nedelje vlada u Pjongjangu objavila je napredak nuklearnog programa, a nakon severnokorejskog napada 23. novembra na južnokorejsko ostrvo Jeonpjeong, eksperti to ocenjuju kao dalji pokušaj ove zemlje da natera međunarodnu zajednicu na obnavljanje pregovora.

Pregovori između SAD, Japana, Kine, Rusije i dve Koreje već dve godine su zamrznuti. Inače, težište dvodnevnog zasedanja Saveta guvernera IAEA je iranski nuklearni program. U izveštaju, prosleđenom zemljama članice, IAEA ističe da se Teheran suprotstavlja rezolucijama Saveta bezbednosti UN i dalje nastavlja sa bogaćenjem uranijuma. I nakon osam godina IAEA ne može još da proceni da li je nuklearni program Irana mirnodopske prirode ili vojne, naglašeno je u izveštaju.

Sledeće nedelje u Ženevi treba da se obnove pregovori Irana sa članicama Saveta bezbednosti UN sa pravom veta, kao i Nemačkom. Amano je, na početku sednice Saveta guvernera IAEA, ponovio da njegovi inspektori imaju problema sa radom u Iranu i zatražio od Teherana da ispunjava svoje međunarodne obaveze. Zbog nedovoljne saradnje IAEA ne može da potvrdi da se sav nuklearni materijal koristi u miroljubive svrhe, kao što to tvrdi Teheran.

IAEA traži saradnju Irana kako bi se razjasnila otvorena pitanja koja zadaju brigu zbog moguće vojne dimenzije nuklearnog programa, rekao je Amano dodajući da je potrebno da Teheran dozvoli potreban pristup svim postrojenjima, opremi, ljudima i dokumentima. Pored toga, 35 članica Saveta guvernera IAEA razgovaraće i o mogućem tajnom nuklearnom programu Sirije.

Naime, Siriji se prebacuje da je u pustinjskom gradu Dair Alsur izgradila tajni reaktor, koji je izraelska vojska bombardovala u septembru 2007. IAEA zahteva pristup i još tri postrojenja koja su povezana sa razrušenim reaktorom, što Sirija odbija. Sednica izvršnog tela IAEA održava se neposredno posle objavljivanja dokumenata na sajtu Vikiliks, u kojima se tvrdi da je Amano američki čovek.

Naime, on je navodno, pre svog izbora na mesto šefa ove organizacije UN, stavio do znanja da podržava američke stavove o ključnim pitanjima, uključujući i oko Irana. Amano je navodno američkim diplomata, pre izbora na mesto generalnog direktora IAEA, ukazivao da će morati da prave ustupke zemljama u razvoju, ali da podržava stavove SAD oko svih ključnih odluka, od imenovanja visokih zvaničnika do ophođenja sa Iranom.

Japanski diplomata izabran je na mesto šefa IAEA, na kojem je zamenio Egipćanina Mohameda el Baradeja, zahvaljujući podršci industrijskih zemalja, dok su ga odbijale zemlje u razvoju tvrdeći da je on samo instrument zapadnih sila. Iran je u više navrata optuživao Amana da primenjuje dvostruke aršine kada je reč o nuklearnom programu Teherana.

Nedostatak kvalifikovane radne snage

U svetu se trenutno grade 63 nuklearne elektrane u 15 država, dok se za tu mogućnost raspituje više od 65 zemalja koje dosad nisu imale takva postrojenja, pokazuje najnovija analiza Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), u kojoj se upozorava na nedostatak kvalifikovane radne snage u tom energetskom sektoru. Na gradilištima nuklearnih elektrana širom Zapada se može primetiti jedan čudan detalj: mnogi inženjeri i stručnjaci za izgradnju su stari oko 60 godina, neki su u tridesetim godinama, ali ih između tih godišta ima malo, tako da bi uskoro manjak radne snage mogao da preraste u krizu, preneo je Rojters. Glavni uzrok očekivane nestašice kvalifikovanih radnika vezuje se za dva događaja iz prošlosti: havarija u nuklearnim elektranama „Tri majl ajland“ u SAD 1979. godine i Černobilu u Ukrajini 1986. Nuklearni sektor su u prvih nekoliko decenija svog postojanja vodili i u njemu radili zaposleni koji su se školovali između ranih četrdesetih i kasnih šezdesetih godina prošlog veka. Nakon dva pomenuta nuklearna incidenta, međutim, mnoge zemlje su privremeno obustavile svoje nuklearne planove, ili su ih čak potpuno ugasile i umesto toga se okrenule dostupnijim fosilnim gorivima. Usled toga su studenti okrenuli leđa nuklearnoj energetici, zapošljavanje je stagniralo, a veliki broj radnika je napustio sektor.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari