
Prema njihovim podacima, prosečna starost žena u vreme prvog porođaja konstantno se povećava u svim zemljama Evropske unije i 2019. godine iznosila je 29,4 godine.
Najmlađe prvorotkinje su stanovnice Bugarske, gde u proseku imaju 26,3 godine, a na suprotnom kraju skale nalaze se stanovnice Italije koje svoje prvo dete rađaju sa 31,3 godine.
I u Srbiji je zabeleženo da žene sve kasnije rađaju svoje prvo dete, te je 2015. njihova prosečna starost iznosila 27,3 godine, dok su pet godina kasnije, 2019. godine, žene prvi put postajale majke sa 28,1 godinom u proseku.
Najveća razlika u periodu između 2015. i 2019. godine zabeležena je u Estoniji. U toj evropskoj državi je 2015. godine prosečna starost žena u trenutku rođenja prvog deteta iznosila 27,2 godine, dok je samo pet godina kasnije prosečna starost prvorotkinja bila 28,2 godine.

Pomeranje starosti žena koje prvi put rađaju primećeno je i u Litvaniji i Luksemburgu, dok su najmanje razlike zabeležene u Slovačkoj i Sloveniji.
U nekoliko država Evrope prosečna starost prvorotkinja bila je veća od 31 godine, a osim Italije te države su Španija i Luksemburg.
Manje od 27 godina u proseku, žene koje prvi put rađaju imaju samo u Bugarskoj i Rumuniji.
Podržite nas članstvom u Klubu čitalaca Danasa
U vreme opšte tabloidizacije, senzacionalizma i komercijalizacije medija, duže od dve decenije istrajavamo na principima profesionalnog i etičkog novinarstva. Bili smo zabranjivani i prozivani, nijedna vlast nije bila blagonaklona prema kritici, ali nas ništa nije sprečilo da vas svakodnevno objektivno informišemo. Zato želimo da se oslonimo na vas.
Članstvom u Klubu čitalaca Danasa za 799 dinara mesečno pomažete nam da ostanemo samostalni i dosledni novinarstvu u kakvo verujemo, a vi na mejl svako veče dobijate PDF sutrašnjeg broja Danas.
Znači još malo pa preko 30. Divotalno.
До 30-те седе код родитеља, мажу нокте, шминкају се и вребају мајке да би се истресале на њих. Мајка јој је, наравно, крива што је пропустила да излази кад је мала 16 и 17 година и што је морала да полаже испите на факултету само да би јој се мајка хвалисала код својих баба комшиница. Кад роди дете та иста мајка јој га чува, храни и облачи, а она с ‘партнером’ дође у 5 по подне да га одведу кући. Успут и они ручају и још добију душевну храну истресајући се на мајку да јој је ручак неукусан и нездрав а да унуче није добро чувала, пошто су нова достигнућа науке показала да све треба радити друкчије него у старо време. На то се додају и јадиковке како им се ауто покварио и да би родитељи требало да им дају новац за поправку, као и да би добро било да им већ сада уплате летовање јер ће касније цене бити више. Чување деце за викенд се подразумева јер млади родитељи морају имати времена и за себе, партнер воли да игра фудбал с друштвом и да после тога иде на пиво, а ћерка мора да се излуфтира са другарицама у кафићу у Бетон хали или у Страхињића бана и тако покаже себи да се није деградирала у домаћицу. Иначе ће ‘пући’, оптерећена кућом, децом и досадним шефом на послу.