Đorđević: Može se povećati minimalna cena rada, ali da se ne optereti privreda 1Foto: FoNet/ Nenad Đorđević

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Zoran Đorđević rekao je danas da cena rada za narednu godinu može da bude povećana, ali da treba voditi računa da bude u interesu radnika i poslodavaca.

„Ima prostora za povećanje minimalne cene rada, ali treba voditi računa da se privreda ne optereti“, rekao je Đorđević na predstavljanju rezultata rada njegovog ministarstva u prvih šest meseci ove godine.

Dodao je da su razgovori o novoj ceni „minimalca“ počeli na vreme i da je već obavio jedan razgovor sa ministrom finansija.

„Rešenja treba tražiti u interesu radnika i poslodavaca“, rekao je Đorđević odgovarajući na pitanje novinara da li će biti ispunjen zahtev reprezentativnih sindikata da minimalna cena rada bude povećana sa 27.280 dinara na oko 34.000 dinara.

Na pitanje zašto je dao ostavku savetnik za boračka pitanja Saša Dujović, ministar je rekao da ga je Dujović obavestio telefonom da iz ličnih razloga daje ostavku.

„Nisam se više interesaovao pošto je reč o ličnim razlozima“, rekao je Đorđević i dodao da je Dujović na to radno mesto bio postavljen na određeno vreme.

Đorđević je rekao danas da bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika nije uvećan zbog odlaska građana na rad u inostranstvo

„BDP po glavi stanovnika nije ‘nabildovan’ zbog odlaska građana na rad u inostranstvo“, rekao je Đorđević na predstavljanju rezultata rada njegovog ministarstva u prvih šest meseci ove godine, odgovarajući na pitanje novinara da li BDP veštački raste zbog odliva stanovništva u inostranstvo.

On je rekao da prema zvaničnoj evidenciji godišnje 3.000 ljudi zvanično ode iz zemlje.

Istakao je da se ne javljaju svi građani koji odu iz Srbije i da „zbog toga Ministarstvo sklapa sporazume sa zemljama gde su otišli jer želi da zna gde su i da im budu obezbeđeni isti uslovi za rad koje imaju državljani te zemlje“.

„Ministarstvo insistira da se ugovori o radu potpisuju u Srbiji kako bi država mogla da pomogne našim ljudima u ostvarivanju njihovih prava koja proističu iz rada i spreči moguće prevare“, rekao je Đorđević.

Đorđević: U Srbiji svakog meseca u proseku 620.166 ljudi prima neku vrstu novčane nadokanade iz oblasti boračke, socijalne ili dečije zaštite

On je na predstavljanju rezultata rada njegovog ministarstva u prvih šest meseci ove godine rekao da od ukupnog broja korisnika koji primaju neku vrstu novčane nadoknade najviše njih, 425.270 ostvaruje pravo iz oblasti dečije zaštite.

„Najviše korisnika iz oblasti dečije zaštite ostvaruje dečiji dodatak, oko 300.000, zatim roditeljski dodatak, naknadu za porodilje, a za više od 2.000 dece se plaća boravak u predškolskoj ustanovi“, rekao je Đorđević.

Dodao da je u prvoj polovini godine od sume koja je opredeljena Ministarstvu potrošeno oko 53 odsto što je prema predviđenoj dinamici.

Đorđević je rekao da oko 163.300 ljudi dobija socijalnu pomoć, a oko 31.600 ostvaruje prava iz oblasti boračke zaštite po ranijim saveznim i republičkim propisima.

Prvi put ove godine 209 ustanova socijalne zaštite je u okviru trezora, odnosno budžeta i na taj način se, kako je rekao, lakše kontrolišu rashodi što je bio zahtev i Međunarodnog monetarnog fonda.

U skladu sa prioritetom Vlade Srbije, kako je rekao, Ministarstvo uvodi digitalizaciju i informacioni sistem za socijalne karte čija prva faza treba da bude gotova tokom ovog meseca, a nakon usvajanja u Vladi Srbije da započne druga faza.

On je kazao da se uvodi elektronsko upravljanje dokumentima, da su servisi i aplikacije prebačeni u jedinstven Data centar, da je je uspostavljen telefon za pritužbe i uveden e-inspektor za borbu protiv rada na crno.

Đorđević je rekao i da je od fondova za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije i Vojvodine napravljen jedinstven sistem i da se prihodi uvećavaju i smanjuju transferi iz budžeta, pa je povučeno devet milijardi manje.

Prošle godine je, prema njegovim rečima, zbog dobrih prihoda PIO fonda 13.320 penzionera boravilo besplatno u banjama, a za ovu godinu je planirano 1.100 više.

Ministarstvo je, kako je istakao, uradilo analizu ustanova za smeštaj dece i omladine „kako rekonstrukcija ne bi bila kozmetička“, već da bi se uradilo ono što je svakoj ustanovi neophodno.

Do sada je rekonstruisan dom u Sremčici, zatim odmaralište u Baošićima gde će deca sada moći da borave preko cele godine, a u planu je rekonstrukcija svih šest objekata Centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine u Zvečanskoj uliciu u Beogradu, i još nekoliko domova.

Ove godine je, kako je rekao, više sredstava izdvojeno za invalide, a finansiraće se prema projektima koje njihove organizacije predlože.

Đorđević je rekao da je u hraniteljskim porodicama smešteno 6.500 dece a u ustanovama 650 i da je u prvoj polovini godine usvojeno 48 dece od čega je desetoro smešeno u inostrane porodice.

„Srbija je dobila pohvale za to što je lider po smeštaju dece van institucija, u porodice, jer smatramo da su to najbolji uslovi za odrastanje“, rekao je Đorđević.

Inspekcija rada je u prvoj polovini godine obavila, kako je rekao oko 33.800 kontrola što je dva odsto više nego u poslednjem kvartalu prošle godine.

Nezaposlenost je, prema njegovim rečima, u prvom kvartalu iznosila 12,1 odsto, što je 0,8 odsto manje u odnosu na prethodni kvartal, a u junu je registrovano oko 527.000 nezaposlenih i u odnosu na prethodni mesec smanjen je broj za oko 9.400.

Đorđević je rekao da Ministarstvo ove godine planira izmenu ili donošenje 15 zakona.

Na pitanje novinara da je UNICEF konstatovao da socijalnom zaštitom nisu obuhvaćena sva siromašna deca Đorđević je rekao da u Srbiji ne postoje socijalne karte koje bi dale najbolju sliku kome treba pomoć.

„Teško je kada se nasledi stari sistem, a socijalne karte ne mogu da se urade za godinu dana. sSocijalne karte su najpravedniji način pružanja pomoći“, kazao je Đorđević.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari