Hlebnog žita dovoljno za potrebe domaćeg tržišta 1Foto: FoNet/ Branko Vučković

Žetva pšenice u Vojvodini već je završena, a žetveni radovi privode se kraju i u drugim delovima Srbije.

Sudeći prema procenama stručnjaka rod nije podbacio, ali nije ni na nivou najberićetnijih godina, što ne čudi imajući u vidu da se prošle jeseni kasnilo sa setvom. I dok se na parcelama individualnih proizvođača koji su primenili sve agrotehničke mere (računajući i navodnjavanje), beleži prinos od šest do devet tona po hektaru, na manjim posedima, gde se štedelo na repromaterijalu, prinosi se kreću oko 2,5 tone po hektaru. Procenjuje se da će republički prosek, kad je reč o prinosu pšenice, biti na nivou od 3,5 do 4,5 tone po hektaru.

– Sve ukazuje na to da ćemo imati dovoljno pšenice za potrebe domaćeg tržišta. Doduše, ne možemo ovu godinu porediti sa prethodnom koja je bila bolja, ali možemo očekivati prosečan prinos od oko 4,5 tona po hektaru. Očekujemo i povećanje cena. U prilog tome govori i najava otkupljivača da se cena povećava – kaže Vuk Radojević, pokrajinski sekretar za poljoprivredu.

Treba, takođe, naglasiti da je ove godine manje površina zasejano pšenicom – oko 450.000 hektara, što ukazuje na činjenicu da opada interesovanje ratara za proizvodnju hlebnog žita. Na takav trend svakako su, osim nestimulativnih otkupnih cena, uticali izostanak adekvatnih subvencija i sve skuplji repromaterijal.

– Ja sam pšenicu zasejao na 50 hektara. Nadao sam se boljem prinosu, ali nije bilo kiše, pa je i rod podbacio. Očekujem maksimalno pet tona po hektaru. Što se tiče cene, sve ispod 20 dinara za kilogram pšenice ne pokriva naša ulaganja – prenosi svoje iskustvo Milorad Milankov, poljoprivrednik iz Novog Bečeja.

U novobečejskoj opštini, inače, pod pšenicom se našlo 20 odsto oranica manje nego lane, a s obzirom na to da je taj kraj kiša zaobišla, procena je da je rod umanjen za 30 odsto.

– Prinos će biti za oko 30 odsto niži nego lane, tako da se može reći da za ovaj deo Vojvodine, 2017. proizvodna godina neće biti uspešna kad je reč o pšenici. Ali, mnogo veći problem, koji je već godinama unazad prisutan, jeste kvalitet zrna. Zbog besparice ratari koriste tzv. seme sa tavana, a to nije dobro – upozorava Dušanka Dujin, direktorka Zemljoradničke zadruge Vranjevo u Novom Bečeju.

Na području Zrenjanina individualni proizvođači zabeležili su dobar rod, doduše ne kao prošle godine, ali svakako bolji od očekivanog. Pšenica je posejana na oko 40.000 hektara a na pojedinim parcelama prinosi su dostizali i devet tona po hektaru, dok je prosel 4,5 tone po hektaru. „Žetva nije podbacila, iako su usevi trpeli zbog kašnjenja setvenih radova, a potom i zbog dugotrajnog sušnog perioda“, kaže Dragan Marković, savetodavac u zrenjaninskoj PSS.

Domaći poljoprivrednici smatraju da interventni otkup pšenice za Robne rezerve, koji je ponudila država, neće bitno uticati na povećanje cena na tržištu. Pre svega zato što je reč o malim količinama, preciznije o 32.000 tona hlebnog žita. Spekuliše se i da će se u nepovoljnom položaju naći zakupci zemljišta jer se sa cenom ispod 20 dinara ne mogu pokriti troškovi proizvodnje.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u prošlogodišnjoj jesenjoj setvi pšenicom je zasejano sedam odsto manje površina nego 2015. godine. I površine pod ječmom i raži bile su smanjene – za 13,4, odnosno za 21,9 odsto. Nasuprot tome ovsom je bilo zasejano čak 31,5 odsto oranica više nego prethodne godine. U odnosu na desetogodišnji prosek jesenje setve (period od 2006. do 2015. godine) površine pod pšenicom smanjene su za 2,7 odsto.

Stimulans za proizvođače

Prema kalkulaciji Zadružnog saveza Vojvodine cena proizvodnje pšenice roda 2017. iznosi 22,60 dinara za procenjeni prinos od 4,5 tone po hektaru. Polazeći od te kalkulacije Zadružni savez predložio je nadležnim organima da subvencijama stimuliše proizvođače pšenice. „Predložili smo državi da svaki kilogram pšenice, koji proizvođač preda u registrovano skladište, subvencioniše sa tri dinara. To bi bio dobar stimulans za proizvođače da veće površine zaseju pšenicom. Osim tog, na taj način bi veći deo pšenice bio prometovan kroz legalne tokove“, smatra Radislav Jovanov, predsednik Zadružnog saveza Vojvodine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari