Investicija od 30 miliona dinara u Avalski toranj 1Foto: Miroslav Dragojević

Na Avalski toranj, koji se uzdiže 205 metara iznad planine po kojoj je dobio naziv, svake godine popne se 140.000 ljudi.

Spektakularni pogled i adrenalinski udar koji neizostavno sledi kada zakoračite na otvorenu platformu na 122. metru iznad tla, sa samo staklenim zidom između čoveka i ponora, vredi svakog minuta nervoze koji ste prethodno proveli u automobilu, dok ste pokušavali da bez putokaza pronađete put do jedne od najviših struktura u Srbiji. Srećom, i ta nervoza će uskoro postati prošlost.

Emisiona tehnika i veze (ETV), preduzeće koje upravlja tornjem, u jeku je građevinskih radova koji za cilj imaju da na Avali naprave pravu turističku destinaciju, koja će posetiocima, najčešće porodicama sa decom i školskim ekskurzijama, pružiti zabavu tokom celog dana. U okviru radova uskoro će biti postavljeni i nedostajući putokazi, ali bitnije od toga, oko tornja će nići čitav niz sadržaja koji će posetioce zadržati na Avali i kada se za manje od minut, brzim liftom, spuste sa otprilike one visine koju bi dobili kad bi na vrh Beograđanke naslagali još nekoliko kuća.

Kada u narednih par meseci svi radovi budu gotovi, Avalski toranj će godišnje posećivati više od 200.000 ljudi, kako procenjuje direktor ETV-a Goran Gogić.

– Pored tornja gradimo igralište za decu i odmah do njega kafić, gde će roditelji moći da na miru odmaraju dok im se deca igraju. Malo iznad će biti teretana na otvorenom, a još malo dalje sportski teren za košarku, rukomet, mali fudbal. U osnovi tornja pravimo drugi restoran, spojen s štandom Turističke organizacije Srbije i prodavnicom tipičnih srpskih proizvoda. Imaćemo sve, od majica Novaka Đokovića i dresova Partizana i Zvezde, pa do ajvara, džema, šljivovice, vina, meda, suvenira, nošnje… Kao u najrazvijenijim evropskim zemljama u kojima su ovakve prodavnice tradicionalnih proizvoda popularne među stranim turistima – objašnjava Gogić.

Kako kaže, za sad su Slovenci najbrojniji posetioci iz inostranstva, mada još uvek većina gostiju dolazi iz Srbije, uglavnom preko organizovanih ekskurzija. Ukupna vrednost rekonstrukcije je 30 miliona dinara, što bi ako se projekcije o rastu broja posetilaca ostvare, brzo moglo da se isplati. Jer, ulaznica za sam toranj staje 200 dinara, što možda ne zvuči previše, ali pomnoženo sa 200.000 ljudi nije nimalo. A ako se uračuna i novac koji će svi ti posetioci ostaviti u restoranima i prodavnicama koji će od naredne sezone otvoriti svoja vrata, vidi se potencijal za komercijalni uspeh.

Avalski toranj je izgrađen 2010. godine i to po drugi put, pošto je originalna konstrukcija iz 1965. godine potpuno uništena u NATO bombardovanju. Kada je prvi put sagrađen, toranj je bio među 10 najviših takvih građevina na svetu. Pa ipak, sa izuzetkom vidikovca i kafe bara na 119. metru, odakle se vidi i Šumadija i Vojvodina, posetioci Avalskog tornja su do sada bili uskraćeni za skoro sve što nude drugi svetski tornjevi.

Kako objašnjavaju u ETV-u, razlog tome je činjenica da je sadašnji toranj, nakon rušenja, obnovljen u vreme velikog društvenog siromaštva, isključivo kao telekomunikacijski objekat. Razni prostori za turističku ponudu, koji su bili predviđeni projektom u podnožju tornja, ostali su u, u nedostatku sredstava, neizgrađeni. Sa izuzetkom kafe bara na tornju i kafea u podnožju tornja, turisti nisu bili, sve do danas, u prilici da kupe bilo šta što bi imali za uspomenu sa obilaska avalskog kompleksa.

Zato je toranj u poslednjih nekoliko nedelja pretvoren u novo gradilište. Vidikovac tornja na 122. metru dobio je sem hidroizolacije i nove podne pločice, a dobiće i nove informativne table, koje će turistima pomoći da se geografski orijentišu i ponuditi im najvažnije podatke o tornju, Avali, Emisionoj tehnici, Srbiji i Beogradu.

„Najobimniji radovi vrše se u velikim prostorijama koje se nalaze ispod tronošca tornja, ispod velike terase. Reč je o prostoru od 2.000 kvadrata, koji je projektom bio namenjen za razne turističke pogodnosti. Prema novom projektu uveliko se vrše pregrađivanja kako bi, s početkom novembra, u tim prostorijama otpočeli sa radom etno galerija sa kafeom, suvenirnica i nova blagajna. U novoizgrađenoj suvenirnici će se osim suvenira, razglednica, plakata, naći i mnogi sadržaji koje nude Turistička organizacija Srbije. Tako će tu biti najkompletnija turistička ponuda cele Srbije. Etno galerija treba da bude izlog te turističke ponude, sa uzorcima svega što Srbija i ima i može da ponudi domaćim i stranim turistima, počev od suvenira i proizvoda nacionalne radinosti, preko turističkih vodiča, geografskih karata, informatora, brošura i monografija o planinama, rekama, jezerima i banjama“, kažu u ETV-u.

Kako dodaju, „pored već tradicionalnog trčanja uz Avalski toranj i spuštanja konopcima sa tornja, na novoizgrađenim terenima će se organizovati turniri u malom fudbalu, košarci, rukometu i odbojci“.

„Odmah pored tih terena grade se igrališta za decu, sa ljuljaškama, toboganima i drugim spravama. Uz prostore za decu, uređuje se park površina sa klupama i bifeom na otvorenom, za roditelje koji će dovoditi decu na igru i zabavu. U dečijem kompleksu biće organizovani koncerti i priredbe i drugi sadržaji za različite uzraste“, zaključuju u ETV-u.

Toranj: arhitektonsko remek-delo

Avalski toranj je jedna od 262 emisione stanice kojima raspolaže ETV. Podignut je na 11 kilometara od Beograda, ali ne na vrhu Avale, čija je visina 511 metara, već nešto niže na koti od 439 metara.

Toranj su projektovali arhitekte Uglješa Bogunović i Slobodan Janjić. Izgradnja je počela 1961, a završena tri godine kasnije. Tada je bio jedini toranj u svetu čije je stablo u obliku ravnostranog trougla, sa pojačanim uglovima kružnog preseka. NJegove tri vitke noge, koje simbolizuju srpski tronožac, zglobno su oslonjene na betonske temelje, koji su bili ukopani u stenu 1,4 metara. Statična rešenja inženjera Milana Krstića originalni su u svetskoj arhitekturi. Osim što je bio jedan od retkih tornjeva u svetu koji nije ukopavan u zemlju, već je postavljen na trokraki oslonac, osobenost mu je i to što je podizan bez skela, koristeći se klizećom oplatom iznutra, pa je izgledalo da sam raste.

Međutim, tokom NATO agresije 29. aprila 1999. godine, toranj je sravnjen sa zemljom.

Novi toranj je na mestu starog podignut 2009. nakon tri godine gradnje i svečano otvoren 21. aprila 2010. Za dva metra je viši od starog tornja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari