Korona srpski turizam košta milijardu evra 1Foto: BETA/DRAGAN GOJIC/DS)

Ne postoji zemlja na svetu u kojoj epidemija virusa korona nije pogodila turizam.

Procenat zemalja u kojima postoje neke restriktivne mere koje pogađaju između ostalih i ovaj sektor je, prema podacima Svetske turističke organizacije – 100 odsto, a u 83 odsto zemalja sveta mere u vezi sa aktuelnom pandemijom traju četiri i više nedelja. Kako vreme prolazi, predviđanja su sve sumornija, a smanjenje turističkog prometa od četiri odsto iz druge polovine februara sada deluje kao bajka. Krajem marta, STO je predvideo pad od 30 odsto ili gotovo 500 milijardi dolara, što je trećina od ukupnog prošlogodišnjeg prometa u ovoj industriji.

„Gledano kroz rast, to bi bilo nekih pet do sedam godina rasta“, rekla je pomoćnica ministra za turizam Renata Pindžo na onlajn diskusiji posvećenoj ovoj temi.

Nezvanični podaci, kako je rekla, pokazuju da se ovih dana barata sa smanjenjem globalnog turističkog prometa za nekih 60 odsto. Za prvih dva do tri meseca globalni avio-prevoz je za 53 odsto umanjen, a za narednih šest meseci buking avio-karata u svetu opao je za 87 odsto, dok je buking smeštaja u hotelima pao između 75 i 80 odsto.

Srbiju ne možemo odvojiti od sveta, a drastičan pad turističkog prometa kod nas već se naslućuje. Od sjajna prva dva meseca, tokom kojih je naša zemlja beležila rast od 21 do 22 odsto u broju dolaska gostiju, stigli smo do toga da je tokom marta u Srbiju došlo 56 odsto turista manje nego istog meseca prošle godine. Zvanična statistika kaže da je tokom marta ove godine zabeleženo 58 odsto manje noćenja gostiju iz inostranstva, dok je broj noćenja domaćih gostiju bio 37,2 odsto manji.

„Za prva dva meseca devizni priliv u turizmu bio je 196 miliona, što je 16 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Imali smo godinu koja je naslućivala da će biti najbolja turistička godina od 1989“, rekao je ministar turizma Rasim Ljajić pre nekoliko dana.

Umesto najbolje godine u poslednjih 30, imaćemo verovatno jednu od najgorih, a sam ministar procenio je da će šteta po osnovu deviznog priliva ove godine biti blizu milijardu evra. Prošle godine turizam je prihodovao 1,4 milijarde evra, zemlju je posetilo 3,6 miliona turista, što je bio rast od osam odsto.

Tokom prva dva meseca ove godine u Srbiji je bilo 453.728 turista, ostvareno je ukupno 1,4 miliona noćenja, a najviše gostiju iz inostranstva bilo je iz Rumunije, Crne Gore, Rusije, Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije.

U martu je gostiju bilo malo više od 100.000, a taj pad je ništa spram onog što nas čeka kada RZS krajem maja objavi podatke za april. Tada će statistika pokazati da turizam tokom aprila nije postojao, jer smo od 15. marta u vanrednom stanju, koje osim karantina podrazumeva i zatvaranje granica, ukidanje letova, međugradskog saobraćaja.

Avio-kompanija Er Srbija zbog pandemije trpi štetu veću od 30 miliona evra, a turističke agencije očekuju gubitak planirane dobiti od nekih pet miliona evra, i to u slučaju da se spasi letnja sezona. Ukoliko se to ne desi, a postoji realna opasnost za to, šteta za agencije u Srbiji mogla bi da idu i do 50 miliona evra. Sagovornici iz turističkih agencija, ali i ugostitelji ne žele da predviđaju šta bi moglo da bude, niti, kako kažu, mogu još da sagledaju sve posledice krize koja očigledno još traje i ne vidi joj se kraj. Nemaju jasan uvid ni u to koliko je izgubljenih radnih mesta.

Predsednik Skupštine HORES-a Tomislav Momirović podseća da je ova kriza svetska i da putovanja sada nisu tema. Na pitanje da li zbog najave početka rada ugostitelja danas, ali i otvaranja avio-saobraćaja 18. maja može da se očekuje pokretanje sezone, Momirović kaže da je velika stvar da nešto kreće.

„Dobro je da nešto kreće, ali za sada nikakvog bukinga nema. To je nula“, ističe Momirović.

Kratkoročno, kako kaže, ne vidi da će se išta promeniti, dugoročno je teško razmišljati, ali je najvažnije, kako napominje, brinuti o tome da ostanemo zdravi.

„Svi smo ugroženi, svi smo svesni problema i toga da moramo da sačuvamo industriju, ali nam je najvažnije u ovom trenutku zdravlje“, napominje Momirović.

Država je reagovala određenim merama, te tako omogućila pomoć privredi, kojoj pripada i turizam. Nedavno je Ministarstvo turizma saopštilo da će dve milijarde dinara biti izdvojeno za dodatnih 400.000 vaučera za subvencionisani odmor u našoj zemlji. Ta mera bi, prema najavama iz ovog Ministarstva, mogla da krene već ove nedelje. Pre dva dana, Ministarstvo saobraćaja najavilo je i da će Er Srbiji pomoći u, kako je navedeno, prevazilaženju gubitaka, odnosno „štete koju ova kompanija trpi zbog zabrane avio-prevoza putnika za sve vreme trajanja recesije u vazdušnom saobraćaju“. Država će Er Srbiji pomoći, kako je istaknuto u saopštenju ovog Ministarstva, i u pokriću troškova izvršenog avio-prevoza putnika i robe.

EU se 2,5 godine oporavljala posle krize 2008.

Kada je 2003. bila epidemija SARS-a, Kini koja je najviše bila pogođena trebalo je tri do četiri meseca za oporavak, rekla je na panel diskusiji Renata Pindžo. Posle 11. septembra 2001. SAD je, kako je istakla, trebalo 3,5 godine da dođe do prometa koji su imali pre toga događaja, dok je EU bilo potrebno 29 meseci da dođe na početnu poziciju nakon svetske finansijske krize 2008. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari