Kovačević: Čudni rezoni i logika rušenja SPENS-a 1Spens Foto: Wikipedia / Bukephalos

Sa aspekta bezbednosti i konstruktivne stabilnosti, nema nikakve potrebe da se u Novom Sadu ruši sportska hala SPENS, tvrdi Upravni odbor Inženjerske komore Srbije, dok predsednik Akademije arhitekture Srbije Bojan Kovačević upozorava da su veoma čudni rezoni i logika kojom je najavljeno to rušenje.

Kovačević pretpostavlja da iza najave rušenja SPENS stoji zainteresovanost za gradsko građevinsko zemljište u okolini stadiona Vojvodine i novog tržnog centra koji se tamo dovršava.

On je, u okviru serijala Bez rukavica, novinaru FoNeta Davoru Lukaču rekao da su objašnjenja o nerentabilnom poslovanju sportskog kompleksa nelogična.

Prema objašnjenju Kovačevića, te stvari se rešavaju na drugi način, a ne rušenjem i uništavanjem objekta, koji je u pamćenju Novosađana i delo je vrhunskih arhitekata iz bivše Jugoslavije.

Kovačević ukazuje da je najava rušenja, u kulturološkom smislu, u najmanju ruku čudna i opasna, na stranu što je rušenje zgrada i „prilično skup zahvat“.

Rušiti veću halu da bi napravio manju, tu nešto nije logično, napomenuo je on i konstatovao da „ne možete ‘naduvati’ halu kad vam treba veća, ako imate manju“.

Kovačević smatra i da bi po celoj Srbiji trebalo videti šta se dešava sa bespravno podignutim objektima, jer je njihovo uklanjanje vrlo često u domenu hoće-neće, a pitanje je i ko će da snosi troškove rušenja.

Prema njegovim rečima, u Beogradu smo vrlo često svedoci nekih projekata, zidanja, rušenja i izmeštanja, koja su u voluntarističkom smislu plod nečije volje i političke odluke, a ne logike i utemeljenosti na duže staze.

Arhitekta Dragoljub Bakić, koji je sa suprugom Ljiljanom projektovao beogradsku halu „Pionir“, podseća da svuda u svetu gradske vlasti dotiraju takve objekte, jer su to prostori čije održavanje košta mnogo, tako da se nijedan sam ne izdržava.

Ako bi rušenje bio način kako se održavaju sportski objekti, onda bi ovde trebalo ovde da srušimo i Pionir i Ledenu dvoranu, a pogotovo Save centar, jer on i prokišnjava, a ne mogu ni da mu se zamene stakla na krovu, pa ima grdne probleme, predočio je Bakić.

Govoreći o višestrukom urušavanju potpornog zida na gradilištu autoputa kroz Grdeličku klisuru, on je ocenio da je to „paradigma naše neozbiljnosti i neodgovornosti“.

Uz sve to idu i populizam, partokratija, nekompetentnost, bahatost, nepoštovanje i ignorisanje struke, nepoštovanje rokova. Sve je to tamo u Grdelici, napomenuo je Bakić.

Kako je podsetio, brdo se ruši od 2015. godine i trebalo je peti put da sruši tu betonsku oblogu, „pa da javnost sazna da je izvođač radova španska firma koja je sklonjena sa mosta u Beškoj, a da nadzor vrši firma koja je na crnim listama po Evropi“.

Saznate i da je 11 puta menjan projekat, da nije poštovana procedura prilikom revizije, da čak ne postoji ni geološki nalaz, sve to saznate i onda se uplašite, onda vidite u kakvom društvu živimo i dokle smo došli, rekao je Bakić.

Apsolutno se zna ko je najodgvoorniji za sve što se desilo, Koridori Srbije i Ministarstvo građevine, saobraćaja i infrastrukture, ukazao je Bakić, koji smatra da se tu nalaze „nekompetentni ljudi koji su donosili odluke“.

Hoće li taj direktor Koridora i ministarka građevine podneti ostavke ili neće? Naravno da neće. Hoće li biti „utamničeni“ zato što su napravili greške na svom radnom mestu – neće. Hoće li biti lustrirani da to više ne rade – neće, konstatovao je Bakić.

Prema njegovom mišljenju, neozbiljno vođenje infrastrukturnih poslova dovelo je do haosa, a ista situacija je i u Beogradu.

Znate li koliko mi Grdelica imamo u Beogradu? Pa zar Beograd na vodi nije „Grdelica“, zar 350.000 divljih objekata u Beogradu nije „Grdelica“. Beograd je zatrpan, kao i „Grdelica“, zaključio je Bakić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari