Kraj ugovora s Fijatom - posao veka ili najskuplja investicija 1Foto: FoNet/ Aleksandar Levajković

U subotu se navršilo 10 godina od potpisivanja verovatno najvećeg ugovora države Srbije s nekim investitorom.

„Verovatno“ stoji zato što osim nekolicine odabranih niko ne zna šta zaista piše u ugovoru o zajedničkom ulaganju države sa italijanskim Fijatom, koji je pre dva dana istekao, a da novi nije sklopljen. Prilikom potpisivanja ugovora, od zvaničnika iz tadašnje vlade Mirka Cvetkovića moglo se čuti da se radi o poslu veka, o investiciji od milijardu evra, gde je dve trećine investicija Fijata, a jedna trećina Srbije. Tada je najavljivana i proizvodnja 200.000 automobila godišnje, što nikada nije dostignuto. Već 2011. godine, godinu pre nego što će sa proizvodnih traka izaći prvi automobil, dešava se i prvi skandal. Po zahtevu Saveta za borbu protiv korupcije ministarstvo Mlađana Dinkića šalje ugovor sa Fijatom potpuno zacrnjen, bez ijedne brojke, uz obrazloženje da se radi o poslovnoj tajni. Neki bivši ministri su spominjali da sva gotovinska davanja navedena u ugovoru, poreska oslobođenja, izgradnja infrastrukture za potrebe Fijata, garancije za kredite, zgrade i ko zna šta još vrede milijardu evra. U kojoj meri je to tačno saznaćemo verovatno tek kada ugovor više ne bude tajna.

Bez poznavanja tog ugovora i analize koristi i troškova od njega u poslednjih deset godina, koja izgleda ne postoji, nemoguće je reći da li se saradnja sa Fijatom za Srbiju isplatila ili ne. Ono što je sigurno je da je Fijat svojevremeno pokrenuo srpsku industriju i da je od 2013. najveći izvoznik s prihodima od izvoza većim od pet milijardi evra. U 2013. godini izvoz Fijata od 1,5 milijarde evra bio je veći od 10 odsto celokupnog izvoza Srbije. Prošle godine taj odnos se znatno smanjio, sa izvozom Fijata od oko 850 miliona evra u ukupnom izvozu od 16,7 milijardi.

Takođe, u ovoj modernoj fabrici sada radi oko 2.300 ljudi, a 2013. ih je bilo i 3.400. Pre dolaska Fijata o Kragujevcu se govorilo kao o „dolini gladi“. Kompanija je ostvarivala profit od 2013, ali je on osim prošle godine uvek bio manji od iznosa državnih subvencija. Takođe, Fijat je došao baš u vreme izbijanja svetske ekonomske krize kada su investicije u svetu zamirale. Kasnije su za njim došli brojni komponentaši.

S druge strane, prema finansijskim izveštajima za pet godina od 2013. do 2017. država je Fijatu uplatila 120 miliona evra.

Ovi troškovi se ne mogu vratiti, ali sada je pitanje koliko se još mora dati Fijatu da ne ode u neku drugu zemlju, a ne podleći uceni tako ogromnog i moćnog investitora. Naravno, ostaje i pitanje da li će i neki novi ugovor biti zacrnjen kao i prošli.

Poruke Vlade i kompanije: Fijat ostaje

Zaposleni u Fijatu su sve zabrinutiji za svoju i budućnost kompanije. Nedavne izjave premijerke Ane Brnabić da Fijat ostaje u Srbiji i nakon 29. septembra, kao i identična poruka generalne direktorke Fijata u Srbiji Silvije Verneti da „Fijat ostaje“ i da „otpuštanja neće biti“, imale su tek privremeno, sedativno dejstvo. Tim pre što se radnici još sećaju da su im iz FCA početkom 2016, takođe obećavali da nikakvi otkazi nisu planirani, da bi već pola godine docnije nakon ukidanja jedne smene bilo otpušteno oko 1.000 radnika.

Proizvodnja potpuno novog modela u Kragujevcu, sve i da je o tome doneta odluka, a nije, i sve i da uskoro bude najavljena i u najpovoljnijim okolnostima ne bi mogla da počne pre 2020. godine. Z. Radovanović

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari