Ministarstvo rada izbrisalo Štrabag sa spiska poslodavaca "na crno" 1Foto: Miroslav Dragojević

Nedelju dana nakon što smo objavili tekst od tome se austrijska kompanija Štrabag nalazi na listi poslodavaca koji zapošljavaju radnike na crno jer je inspekcija rada kod njih zatekla 42 neprijavljena radnika, na novoobjavljenoj „crnoj“ listi Ministarstva rada ovog preduzeća nema uopšte.

Na pitanje Ministarstvu da li to znači da je Štrabag ispravio nepravilnosti odgovor nismo dobili. Nismo dobili ni obećani odgovor od kompanije, kojoj je inače država, odnosno Grad Beograd poverila i radove na Trgu republike.

Umesto odgovora Danasu, stiglo je „skidanje“ sa „crne“ liste, što sudeći prema ostalima koji se na njoj nalaze nije praksa. Naime, prošle sedmice na listi je bilo 2.170 poslodavaca koji su od početka godine do 4. septembra u nekom trenutku uposlili radnike bez papira, da bi za sedam dana (zaključno sa 11. septembrom) taj broj narastao do 2.300.

U nekim slučajevima u zagradi pored broja neprijavljenih radnika postoji dopuna da je poslodavac produžio radni odnos sa jednim ili više radnika, međutim, u slučaju Štrabaga to se nije desilo. On je jednostavno izbrisan sa liste.

Štrabag je prilikom vanredne inspekcije u RK IKEA na radnom mestu imao 42 neprijavljena radnika, mahom čistačice. Protiv ove kompanije je zbog toga podneta prekršajna prijava, što se sve moglo videti na listi Ministarstva rada do pre nekoliko dana, ali više ne može.

Inače, među stručnjacima, poslovanje austrijskog koncerna Štrabag u Srbiji važi za relativno solidno. Istina je da se ta kompanija smatra privilegovanom na domaćem tržištu, da nisu uvek bili najjasniji uslovi tendera na kojima su pobeđivali a neke od konkurentskih firmi često su tvrdile da je konkurs oblikovan tako da samo nedostaje naziv austrijske kompanije.

Ni građani nisu uvek bili zadovoljni radovima koje je u njihovoj sredini obavljao, pa se osim poslednjeg slučaja sa rekonstrukcijom Trga republike, pominje i izgradnja toplovoda u Valjevu od pre pet godina, kada je gradilište sa raskopanim ulicama u centru grada dugo bilo neaktivno.

Pominje se i ne tako mali broj zaposlenih „na crno“ što je objavilo Ministarstvo rada, a o čemu je Danas pisao.

Podsećanja radi, Štrabag je bio zadužen i za još uvek neokončanu izgradnju pristupnih puteva ka Prokopu, stanici na koju je izmešten železnički saobraćaj još pre više od godinu dana, bilo je pre tri godine problema i sa radovima na industrijskoj pruzi u TE Kostolac, kao i na gradilištu Beograda na vodi, gde su stradala dva radnika nakon pada sa visine od 50 metara. Štrabag se pre desetak godina suočio i sa optužbama u javnosti da je umešan u korupciju, jer je sklopio ugovor po kome bi morao da izdvoji tri odsto od svakog posla koji sklopi u Srbiji a novac uplati na račun potpuno nepoznate agencije u vlasništvu jedne činovnice u Železnici.

Često se pominjala kao sporna i vlasnička struktura krajnjeg posrednog društva Štrabag. Naime, nije sporno to što su najveći pojedinačni vlasnici Rajfajzen-Unika, sa udelom od 26,5 odsto akcija i porodica Heselsteiner sa 25,5 procenata. Ali, ostalo su manji akcionari među kojima je do pre dve godine, sa udelom od oko 25 procenata i pravom veta bio i čuveni ruski oligarh Oleg Deripaska. Spekulisalo se i da je među manjim deoničarima bivši austrijski kancelar Adolf Guzenbauer, za koga se tvrdi i da je jedno vreme bio savetnik premijera a sada predsednika Aleksandra Vučića.

Međutim, čak i da je bio ili jeste na spisku akcionara Štrabaga, austrijski političar zbog visine udela nije bio u prilici da ostvari veći uticaj osim što je eventualno mogao da lobira za poslove koji su donosili profit. Inače, Štrabag je prisutan ne samo u regionu Balkana, gde duže od dve decenije ima značajne poslove, nego i u čitavoj Evropi kao i na gradilištima širom sveta.

Reč je multinacionalnom sistemu kompanija sa sedištem u Austriji, pretežno specijalizovanih za građevinske i infrastrukturne projekte, koji je u našoj zemlji prve poslove dobio 2002. godine. Od tada je na ovom prostoru širio spektar dobijenih projekata ali i razvijao novu mrežu firmi, koja je u proseku, prošle godine zapošljavala blizu hiljadu radnika i ostvarila ukupan profit od oko 300 miliona dinara.

Na tržištu Srbije sada posluje najmanje osam preduzeća iz tog sistema, a u pojedinim periodima bilo ih je i više od deset. Neka od njih Štrabag je kupio pošto su dospela u stečaj, poput Vojvodina puta koje je otišlo „pod led“ kada je bivši vlasnik Dušan Borovica uhapšen zbog pronevera. Na tom spisku je i Beograd put, ranije iz sistema Nibens grupe, a kupljena je opet posle hapšenja većinskog vlasnika Mila Đuraškovića.

Na sličan način Štrabag je postao vlasnik Zaječar puta, jer je firma zapala u teškoće posle hapšenja direktora, dok je Niskogradnju Čačak put, posle neuspele privatizacije, kupio iz stečaja. U ta četiri slučaja reč je o građevinskim preduzećima sa dugogodišnjom tradicijom i ona su sada u vrhu profitabilnih iz sistema Štrabag.

Građevinske firme čine većinu u mreži austrijskog koncerna i one se bave ne samo niskogradnjom nego i izgradnjom stambenih, komercijalnih objekata i projektovanjem, ali je delatnost počela da se širi i na eksploataciju građevinskog kamena, trgovinu energentima, zatim na istraživanje ruda, konsultantske i računovodstvene usluge, iznajmljivanje i lizing mašina ili tehničko ispitivanje i analize.

Pažljivije birati podizvođače

Štrabag je u Srbiji odmah registrovao firmu i poslovao kao domaće građevinsko preduzeće, ovde su plaćali porez, doprinose za zaposlene a imali su i po 800 ljudi na platnom spisku. Radili su i još uvek se nalaze na velikim infrastrukturnim projektima, od rekonstrukcije Gazele, deonica na koridorima. Obično se pojavljuju kao glavni izvođači a za konkretne poslove uzimaju domaće podizvođače. Zna se da pošteno plaćaju kooperante i zaposlene, ali je činjenica da bi morali malo više pažnje da posvete tome koga uzimaju za podizvođače kako im se ne bi ponovile situacije poput sporne rekonstrukcije Trga republike – kaže za Danas Goran Rodić iz Građevinske komore Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari