Negre: Oživljavanje železnice u Srbiji jedan od strateških ciljeva EIB 1Foto: FoNet/ Zoran Mrđa

Oživljavanje železnice u Srbiji biće jedan od strateških ciljeva Evropske investicione banke (EIB) kako bi i u ovom regionu mlađe generacije počele da koriste ovaj ekološki i bezbedan vid prevoza koji je decenijama bio zapostavljen, kazala je šefica regionalne kancelarije EIB-a za Zapadni Balkan Dubravka Negre.

„U planu je finansiranje rehabilitacije pruge na Koridoru 10 do granica sa Hrvatskom i Severnom Makedonijom“, rekla je Negre u intervjuu agenciji Beta.

Navela je da će u okviru ranije objavljenog paketa pomoći za Zapadni Balkan značajan deo sredstava biti plasiran u Srbiji u različite sektore.

„Nastavićemo da ulažemo u putnu infrastrukturu. Pored izgradnje autoputa Niš-Merdare podržaćemo i obnovu magistralnih i manjih, prigradskih puteva koji su važni za lokalno stanovništvo“, rekla je Negre.

Dodala je da će EIB doprineti i rešavanju problema sa kanalizacijom pa je u planu realizacija projekta izgradnje kanalizacione mreže u beogradskoj opštini Palilula, kao i vodosnabdevanja u 25 opština širom Srbije.

„Nastavićemo da podržavamo privredu i pored malih i srednjih preduzeća, pomoći ćemo i mikro i tehnološkim startap kompanijama koje inače teže dolaze do finansija. Ideja nam je da damo potporu razvoju inovacija i inicijativa za digitalizaciju društva. Radiće se na završetku Naučno-tehnološkog parka u Novom Sadu, pored onih koji su već izgrađeni u Beogradu i Nišu u okviru EIB-ove investicije od 200 miliona evra za nauku i razvoj. Proširenje i poboljšanje digitalne infrastrukture je takođe planirano kako bi se brzi internet uveo u škole širom Srbije“, rekla je Negre.

Podsetila je da je EIBdo sada u Srbiji finansirala 84 projekta sa šest milijardi evra. Od toga je gotovo 40 odsto uloženo u transport, a 35 odsto u podršku malim i srednjim preduzećima kroz kreditne linije sa lokalnim bankama.

„Tim sredstvima očuvano je preko 320.000 radnih mesta, obnovljeno stotine kilometara puteva širom zemlje, rekonstruisano i opremljeno blizu 200 škola i 20 bolnica. Klinički centar u Nišu je u potpunosti završen u skladu sa savremenim standardima i ta institucija je postala zdravstveni centar za jug Srbije koji leči 2,5 miliona građana. Očekuje se završetak radova na Kliničkom centru Srbije u Beogradu i početak radova na Kliničkom centru Vojvodine u Novom Sadu“, kazala je Negre.

Na pitanje da li je EIB zadovoljna kako su realizovani projekti koje je ta banka finansirala, ona je kazalapostoji veliki prostor za unapređenje i da se nada se da će u narednom periodu stečeno iskustvo u prethodnim godinama biti dragoceno i moći da se iskoristi.

Po njenim rečima, tehnička dokumentacija za planirane projekte obnove puteva i železničkih pravaca za koja su sredstva već planirana je u različitim fazama pripreme.

„Neki projekti su već u završnoj fazi pripreme, poput izgradnje autoputa Niš-Pločnik, na pravcu ka Prištini, i očekujemo da će se relativno brzo raspisati javna nabavka. Za nove investicije Evropska unija će obezbediti značajne donacije za pripremu tehničke dokumentacije i nadamo se da će to ubrzati i ostale faze. Kako će se to odvijati zavisiće od svih učesnika, pre svega od nosioca projekata, a to su institucije Republike Srbije i nadamo se dobroj i efikasnoj saradnji sa svim partnerima kako bi se što više sredstava koje se nude pod veoma povoljnim uslovima u sklopu sa donacijama plasiralo u narednom periodu“, rekla je ona.

Komentarišući doprinos EIB regionalnom povezivanju Negre je rekla da je tabanke poslovanje u ovom regionu počela izgradnjom autoputa „Bratstva i jedinstva“ 1977. godine.

„I tada smo shvatali koliko je povezivanje zemalja ovog regiona ključno za brži ekonomski napredak, razvoj životnog standarda njenih građana i opština koje se nalaze u blizini glavnih saobraćajnica. To je i preduslov za privlačenje domaćih i stranih investitora“, kazala je ona.

Kako je istakla, EIB je od 2001. godine u obnovu i izgradnju novih puteva u Srbiji uložila 2,3 milijarde evra i time doprineli povećanju bezbednosti i brzine protoka robe, dobara i ljudi.

„Obnovljeno je 1.100 kilometara širom zemlje, izgrađen je autoput na Koridoru 10 u koji smo uložili 579 miliona evra. Time je Srbija vraćena na transportnu mapu Evrope. U Beogradu smo investirali u rehabilitaciju mosta Gazela, izgradnji pristupnih saobraćajnica mostu preko Save, a nedavno je završen i jedan deo obilaznice oko prestonice koja će značajno smanjiti saobraćajna zagušenja. Radićemo i na izgradnji autoputa Niš-Merdare za koji je obezbeđen zajam od 100 miliona evra i donacija od 50 miliona“, kazala je Negre.

Dodale je da povećanje plovnosti najznačajnijih reka Save i Dunava predstavlja važan projekat jer se nalaze na Panevropskom koridoru.

„Ulaganje od 100 miliona evra, zajedno sa donacijom EU od 14,1 milion, biće upotrebljene za izgradnju brodske prevoznice kod Đerdapa, meteoroloških stanica i luka duž ovih reka, kao i hidrometereoloških stanica. Sredstva se koriste i za izvlačenje ostataka potopljene flote iz Drugog svetskog rata, koja izranja u vreme niskog vodostaja Dunava u blizini Kladova. Vađenjem preko 200 olupina brodova, ratne opreme i neeksplodiranih mina značajno će se povećati prohodnost ove deonice važne za rečni saobraćaj cele Evrope“, rekla je Negre.

Odgovarajući na pitanje kakve su preporuke EIB da bi Srbija imala bolji poslovni ambijent, ona je kazala da su dalje reforme neophodne kao preduslov za kompletan socijalno-ekonomski napredak.

„Od brzine njihovog sprovođenja zavisiće i povlačenje novca za nove investicije u okviru nedavno objavljenog paketa Evropske komisije za ovaj region u iznosu od devet milijardi evra. U pitanju je pomoć koja je namenjena tranziciji tržišta ka zelenoj, održivoj i digitalnoj ekonomiji. Pored ovih oblasti, značajan iznos sredstava biće usmerena ka malim i srednjim preduzećima koja su stub zapošljavanja i privrednog napretka. Posebna podrška biće predviđena za inovativne, tehnološke kompanije i startapove koji mogu da doprinesu efikasnijoj digitalizaciji privatnog i javnog sektora“, rekla je ona.

Ukazala je i da je preporuka EIB stvaranje strategije za implementaciju obnovljivih i bezbednih izvora energije, izgradnju bolje digitalne infrastrukture i podršku inovacijama.

„Dalje povezivanje regiona kroz izgradnju drumske, rečne i železničke mreže takođe predstavlja prioritet, kao i poboljšanje zdravstvene i sanitarne infrastrukture koji će dovesti do bolje pripremljenosti za buduće krize.Posebna ulaganja biće namenjena razvoju ruralnih sredina i održivih izvora hrane“,ukazala je Negre.

Sve te inicijative, kako je ocenila, trebalo bi da dovedu do stvaranja transportno, digitalno i energetski povezanog tržišta koje bi se u perspektivi priključilo proizvodnim i distributivnim lancima EU.

„Očekuje se da će time Zapadni Balkan postati jedno od atraktivnijih područja za strana i domaća ulaganja, što bi sve zajedno trebalo da rezultira, konkurentnijom ekonomijom i poboljšanim i inkluzivnim uslovima za zapošljavanje ljudi u ovom regionu i boljim životnim standardom svih koji ovde žive“, rekla je Dubravka Negre.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari