Nizak stepen reciklaže otpada 1Foto: Beta/AP/Gregorio Borgia

Za Srbiju u ovom trenutku izazov predstavlja to što u upravljanju otpadom i otpadnim vodama u punoj meri nije uspostavljen ni linearni model.

Naime, i dalje u najvećem broju opština imamo upravljanje otpadom čije je ishodište sanitarna deponija, dok je stepen reciklaže mali – izjavio je Slobodan Perović, pomoćnik ministra zaštite životne sredine na jučerašnjoj panel diskusiji „Zavirimo u budućnost curkularno kroz digitalno“.

Prema njegovim rečima stoga će tranzicija ka cirkularnom modelu biti zahtevnija i moraće da se preskoče pojedini stadijumi razvoja. Konvencionalni, linearni način proizvodnje i potrošnje je neodrživ, jer negativno utiče na potrošnju prirodnih resursa i životno okruženje, istakla je stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Fransin Pikap.

Ona je dodala da u toj oblasti ima još mnogo toga da se radi, jer trenutno samo devet odsto svetske privrede posluje po modelu cirkularne ekonomije. Zbog toga će i nova Evropska komisija uskoro da predstavi novi Zeleni plan koji će značiti da cirkularna ekonomija postaje prioritet zemalja Evropske unije.

To bi trebalo da omogući da do 2050. godine EU bude bez emisije ugljen dioksida, kao i da se uštedi oko 600 milijardi evra.

Predsedavajuća Evropske stejkholder platforme za cirkularnu ekonomiju i osnivačica Instituta za cirkularnu ekonomiju Cirkularne promene u Sloveniji Ladeja Godina Košir ukazala je da cirkularna ekonomija nije samo racionalno korišćenje otpada kao resursa, već model poslovanja koji omogućava da se materijali i proizvodi mogu više puta upotrebiti.

Analitičar u Centru za evropsku politiku iz Belgije Stefan Šipka kazao je da proces digitalizacije i cirkularne ekonomije moraju da budu sinhronizovani i u praksi i na nivou javnih politika.

Učesnici diskusije složili su se da oblast cirkularne ekonomije u Srbiji nije dovoljno istražena. Zaključili su i da bi Srbija mogla da iskoristi šansu za zdrav i pametan rast koju pruža tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji, kao i da digitalizacija može značajno da pomogne u jačanju konkurentnosti Srbije na međunarodnom tržištu, posebno imajući u vidu potencijal IKT sektora u zemlji.

Tekst je deo projekta „Energetski efikasniji i ekološki čistiji“, koji se sufinansira sredstvima iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva
kulture i informisanja. Stavovi izneti u medijskom prilogu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari