Profitabilan ili neisplativ projekat? 1Deponija Vinča Foto: FoNet/ Zoran Mrđa (arhiva)

Dok nadležni u Javnom komunalnom preduzeću „Beogradske elektrane“ tvrde da će povezivanjem sa postrojenjem za preradu otpada u Vinči iz kojeg će preuzimati toplotnu energiju smanjiti troškove i povećati svoje snabdevačke kapacitete, stručna javnost po tom pitanju ima podeljeno mišljenje.

Naime,“Beogradske elektrane“ planiraju da izgrade infrastrukturu za preuzimanje toplotne energije proizvedene u postrojenju za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije u kompleksu sanitarne deponije koje će biti izgrađeno na deponiji u Vinči. Nedavno je potpisan ugovor o otkupu toplotne energije između kompanije Beo čista energija, iza koje stoji francusko-japansko-luksemburški konzorcijum i JKP „Beogradske elektrane“, a prema ugovoru o javnom privatnom partnerstvu za upravljanje sanitarnom deponijom Vinča, koja je sklopljena sa tim konzorcijumom, precizirana je obaveza Grada Beograda da izgradi infrastrukturu za preuzimanje toplotne energije.

Shodno tome „Beogradske elektrane“ će iz sopstvenih sredstava finansirati izgradnju prepumpne izmenjivačke stanice u kompleksu Vinča, izgradnju toplovodne trase u dužini od oko devet kilometara, kao i prepumpnu izmenjivačku stanicu u toplani „Konjarnik“. Vrednost te investicije je 23,5 miliona evra.

Predviđeno je da se preuzeta toplotna energija distribuira potrošačima koji se toplotnom energijom sada snabdevaju iz toplane „Konjarnik“. Proizvodni kapaciteti u toj toplani biće prošireni za 56,5 megavata. To znači da će „Beogradske elektrane“ biti u mogućnosti da prošire toplovodnu mrežu i na područja koja nemaju izvedenu distributivnu toplovodnu infrastrukturu uz mogućnost da se na sistem daljinskog grejanja priključe novi korisnici.

U „Beogradskim elektranama“ procenjuju da će nakon izgradnje te infrastrukture troškovi preduzeća za nabavku gasa biti manji za sumu od dva miliona evra na godišnjem nivou. Radovi na konekciji „Beogradskih elektrana“ sa postrojenjem za preradu smeća u Vinči trebalo bi da počnu 2020. i budu završeni za dve godine. Postrojenje za preradu smeća u Vinči pak treba da počne sa radom 2021. godine.

Stručna javnost pak ima dijametralno suprotne stavove o tome da li će izgradnja infrastrukture kojom će se „Beogradske elektrane“ snabdevati toplotnom energijom biti benefit za to preduzeće i potrošače ili ne. Ekspert za strane investicije Mahmud Bušatlija kaže za Danas da će proizvodni kapacitet postrojenja koje se gradi u Vinči biti mali, što beogradskim toplanama ne može da garantuje veće uštede niti da u značajnijoj meri proširi distributivnu mrežu.

– Kapacitet postrojenja koje treba da se gradi u Vinči za proizvodnju struje i toplotne energije iz otpada ne može da bude veći od 15 do 20 megavata. U praksi to znači da postrojenje može da proizvodi struju i toplotnu energiju u komercijalne svrhe samo za svoju bližu okolinu. Kada se to uzme u obzir, veoma je teško poverovati da će na godišnjem nivou beogradske toplane da uštede, kako se to tvrdi, dva miliona evra za nabavku gasa i da će u znatnijoj meri uspeti da prošire distributivnu mrežu sistema daljinskog grejanja. Takođe u obzir treba uzeti i troškove nabavka toplotne energije od konzorcijuma koji će upravljati postrojenjem u Vinči i činjenicu da „Beogradske elektrane“ iz sopstvenih sredstava treba da izdvoje 23,5 miliona evra za izgradnju potrebne infrastrukture – navodi naš sagovornik. On dodaje da je reč o izgradnji veoma kompleksnog objekta gde priprema uzima dosta vremena. – Faktički gradi se mala termoelektrana i podići takav objekat nije ni malo jednostavno. Projektovanje kod takvih poduhvata uzima dosta vremena dok sama izgradnja ne mora dugo da traje. Shodno tome veliko je pitanje da li će postrojenje za preradu otpada u Vinči biti završeno u roku kada je planirano, a od toga isključivo zavisi kada će startovati snabdevanje „Beogradskih elektrana“ toplotnom energijom. U slučaju da je pogon koji će pokretati rad tog postrojenja starije generacije postoji velika mogućnost da će ono biti i veliki zagađivač okoline – navodi Bušatlija.

S druge strane, Vojislav Vuletić, generalni sekretar Udruženja za gas Srbije, ističe za Danas da izgradnja postrojenja u Vinči i njegova konekcija sa „Beogradskim elektranama“ predstavlja sjajne vesti. – Najveći benefit iz cele te priče će da izvuče grad Beograd, jer će u okviru sprovođenja tog projekta biti sanirana aktuelna deponija u Vinči koja predstavlja veliko ruglo. Najvažnije je da ta deponija nestane a da se izgradi savremeno postrojenje za preradu smeća. Dodatni benefit je što će se između ostalog u tom postrojenju proizvoditi toplotna energija. Te količine su od velikog značaja za „Beogradske elektrane“ koje će zahvaljujući njima smanjiti svoje troškove za nabavku gasa a steći će i potencijal za proširenje svoje distributivne mreže – zaključuje naš sagovornik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari