Sekulić: Nema više produžavanja roka za isplatu novčanog obeštećenja 1Foto: Vladimir Vučinić

Izmenama Zakona o vraćanju oduzete imovine pomeren je rok za isplatu akontacije obeštećenja na 2021. godinu, i to bi trebalo da bude poslednje odlaganje primene ovog dela zakona koji se odnosi na obeštećenja u novcu, izjavio je direktor Agencije za restituciju Strahinja Sekulić.

„Ako su do sada postojali razlozi za pomeranje datuma jer je naturalna restitucija još u toku, za naredne dve do dve i po godine, zahtevi za sve vrste imovine koju vraćamo u naturi biće rešeni, tako da će svi oblici obeštećenja biti okončani, pa ne postoji nijedan razlog da se više odlaže postupak obeštećenja“, rekao je Sekulić za Magazin Biznis.

On je naveo da još nije utvrđen koeficijent po kom će biti obračunata vrednost oduzete imovine za koju će država dati novčano obeštećenje.

„Kada taj koeficijent bude utvrđen stiču se uslovi za isplatu. Agencija i dalje donosi rešenja o pravu na obeštećenja po dinamici koja je utvrđena i do sada je rešeno 95 odsto zahteva. U ovom trenutku napredujemo kada je reč o vraćanju poljoprivrednog zemljišta, sve prepreke su otklonjene i to ne samo u postupku restitucije već i u evidenciji poljoprivrednog zemljišta i njegovog upravljanja“, rekao je Sekulić.

Odgovarajući na pitanje da li postoji opasnost da imovina koja je mogla da se vrati u naturi u međuvremenu bude prodata i da tako vlasnici ili njihovi naslednici budu oštećeni, on je kazao da zakon to ne dozvoljava.

„Svako raspolaganje imovine koja je predmet restitucije je ništavno. Ko to uradi, ozbiljno krši zakon. Pre svake prodaje i namere da se proda neka imovina postoji obaveza države, lokalne samouprave i Agencije za licenciranje stečajnih upravnika, da od Agencije traže obrazloženje da li je ona predmet restitucije i mi imamo obavezu da odgovorimo. Što i činimo. Ako bi se, uprkos tome, neko usudio da proda takvu imovinu, morao bi da isplati punu tržišnu cenu, kasnije, starim vlasnicima odnosno naslednicima“, rekao je Sekulić.

On je dodao da smatra da bi moralo da se nađe rešenje za onu imovinu koja je od infrastrukturnog značaja, a koja se potražuje kroz proces restitucije.

„To bi značilo da se donese uredba ili izmeni zakon, da se za tu imovinu, koja se potražuje restitucijom, da druga imovina, ili da se odmah isplati novčana naknada. Po mom mišljenju, potrebno je da se racionalizuje ceo proces, a ne da se ulazi u konflikt. U krajnjem slučaju, ako ima nezadovoljstva, svako može da pokrene parnicu i potraži pravdu na sudu“, istakao je Sekulić.

Agenciji za restituciju pristiglo je 80.000 zahteva za obeštećenje, a među njima su i zahtevi za 883 oduzeta preduzeća i potrebno je, po rečima Sekulića, da se utvrdi kako će se proceniti vrednost tih preduzeća.

„Problem je za ona preduzeća koja su oduzeta, a za koja ne postoje bilansi stanja. Zajedno sa Ministarstvom finansija radićemo na metodologiji koja će biti najpreciznija kako bismo utvrdili koliko bi ona sada vredela“, kazao je direktor Agencije za restituciju.

Na pitanje kada se može očekivati završetak procesa restitucije on je rekao da će u naredne tri do četiri godine Agencija za restituciju doneti prvostepene odluke.

„Onda ćemo sačekati drugostepene odluke sudova, još godinu, godinu i po dana, da bi nas na kraju očekivalo zatvaranje procesa restitucije, i to tako da država više ne bude izložena bilo kakvim naknadnim zahtevima, ali i da se sagledaju svi mogući vanredni pravni lekovi koji mogu biti donošeni u tom roku i da država može adekvatno pravno da odgovori“, rekao je Sekulić.

U skladu sa Zakonom o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju do sada je Agencija za restituciju vratila bivšim vlasnicima 4.620 poslovnih prostora, 982 stana i 1.049 zgrada. Bivšim vlasnicima i zakonskim naslednicima je vraćeno i 419 hektara neizgrađenog gradskog građevinskog zemlјišta, 48.602 hektara polјoprivrednog zemlјišta, kao i 5.566 hektara šuma i šumskog zemlјišta.

Crkvama i verskim zajednicama vraćeno je pravo svojine na ukupno 60.133 hektara zemlјišta i 92.560 kvadratnih metara objekata, kao i slika „Portret Mihajla Pupina“, rad Uroša Predića.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari