Više od polovine opština eko naknade trošilo nenamenski 1Foto: FoNet / BeoInfo

Više od polovine opština u Srbiji prihode od ekoloških naknada nije koristilo za zaštitu životne sredine već su to upotrebili za neke druge stvari – rekonstrukcije ulica, kupovinu autobusa, otplatu kredita, pojedini i za plate zaposlenima u javnim preduzećima.

Prema podacima iz opštinskih izveštaja o korišćenju sredstava fondova za zaštitu životne sredine u periodu između 2010. i 2018. od 98 opština njih 54 odsto finansiralo je aktivnosti koje ne pripadaju životnoj sredini, pokazalo je istraživanje Ekološkog centra Stanište iz Vršca.

Sredstvima fonda finansirano je tako uređenje atarskih puteva, održavanje kanalske mreže, opremanje protivgradne službe, ali i izgradnja i održavanje vodovoda, toplovoda, ulaganja u uličnu rasvetu, održavanje putne infrastrukture, sanacija posledica poplava i klizišta. Iako se ne može reći da je novac potrošen na nekorisne stvari, problem je što je ekološka taksa trošena na stvari koje se ne tiču zaštite životne sredine, u koju Srbija mora da ulaže još mnogo.

Prema Nacionalnoj strategiji iz 2011. Srbiji je trebalo da bi izgurala jedno od najskupljih poglavlja u pregovorima sa EU – ono koje se tiče životne sredine – čak 10,5 milijardi evra ulaganja. Sada je već ta cifra porasla na 15 milijardi, tvrdi istraživač Ekološkog centra Stanište Dejan Maksimović. Za to je od izuzetne važnosti, kako kaže, da se što više novca za ekološke takse troši namenski za zaštitu životne sredine, a ne nešto drugo.

Od 2010. do danas prihodi republičkog budžeta od ekoloških naknada bili su 48 milijardi dinara, od čega je tek 14 milijardi potrošeno namenski, dok je 34 milijarde dinara, odnosno 288 miliona evra otišlo za neke druge stvari.

U Požarevcu je je tako iz fonda za zaštitu životne sredine 83,8 miliona dinara iskorišćeno za izgradnju distributivne mreže toplovoda i priključke, dok je 177 miliona dinara uloženo u rekonstrukciju vodovodne mreže. Za zgrade i građevinske objekte izdvojeno je 92 miliona dinara, bez objašnjenja o kakvim se programima radi, navodi se u studiji Ekološkog centra Stanište, a iste nepravilnosti uočene su i u izveštajima za 2013. i 2015. godinu.

Prihode od ekoloških naknada i pančevačka vlast je trošila na stvari koje nemaju mnogo veze sa zaštitom životne sredine. Nekoliko sela u ovoj opštini je tako dobilo novac za vodosnabdevanje, za rekonstrukciju vodovoda u selu Kačarevu iz ovog fonda izdvojeno je 8,7 miliona dinara, magistralni vodovodi i pumpna stanica finansirani su iz ovog fonda 2012. sa 38 miliona dinara i sa 12,7 miliona dinara godinu dana kasnije. Sredstvima Fonda za zaštitu životne sredine u Pančevu je finansirano i asfaltiranje ulica sa 4,7 miliona dinara.

Novcem od ekoloških naknada su u ovom gradu finansirane i zarade zaposlenih u JKP Higijena, ali i tekuće subvencije u ovom preduzeću, ali i u JKP Grejanje, gde se deo sredstava koristio i za otplatu glavnice kredita za dug za gas i to više od 120 miliona dinara u toku dve godine, ali i za adaptaciju i izgradnju toplovodne mreže, rekonstrukciju kotla na toplani. Između dva i tri miliona dinara potrošeno je na održavanje dečjih igrališta i za izgradnju parkinga, dok su stotine miliona dinara odlazile u proseku svake godine na otplatu glavnice domaćim kreditorima.

Budžetskim fondom za zaštitu životne sredine u Vršcu pre četiri godine, navodi se u studiji, bilo je planirano čak devet miliona dinara za „realizaciju projekta koji unapređuje prirodne vrednosti oko Vršačkog zamka na Vršačkom bregu, a na osnovu Plana detaljne regulacije i Strateške procene uticaja Plana na životnu sredinu“. Kako iz ovoga opisa nije moglo da se utvrdi o kakvim se aktivnostima radi i da li su one povezane sa zaštitom životne sredine Ministarstvo je zatražilo dodatno objašnjenje.

Tako je projekat dobio novu dimenziju, odnosno konkretnije pojašnjenje, da se radi o „izgradnji vodovoda i kanalizacije i postavljanju ekološkog osvetljenja (radi smanjenja utroška električne energije i emisije CO2 u atmosferu) na Vršačkoj kuli“. Vršac je te godine sproveo planirani projekat, a iz sredstava fonda na njega je potrošeno 1,3 miliona dinara.

Među preporukama opštinama EC Stanište navodi se, između ostalog, da sve lokalne samouprave treba da razmotre mogućnost uvođenja lokalnih naknada za zaštitu životne sredine, ali i da pojačaju saradnju kako među opštinama, tako i sa nadležnim ministarstvom.

Iz budžeta za životnu sredinu 38 milijardi

Troškovi državnog budžeta za zaštitu životne sredine prošle godine bili su 38,2 milijarde dinara, za 11,2 odsto veći nego godinu dana ranije, pokazuju podaci RZS. U strukturi ukupnih troškova investicije su bile 19,4 odsto, dok su 80,6 odsto činili tekući izdaci. Za upravljanje otpadom najviše novca je izdvojeno i kada se radi o investicijama (3,1 milijarda dinara), ali i tekućim izdacima, nekih 21,2 milijarde dinara. Učešće troškova za zaštitu životne sredine u BDP-u prošle godine je bio tek 0,8 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari