Visok rast na krilima prošlogodišnjeg podbačaja 1Foto: Fonet/ Božidar Petrović

Rast srpskog bruto domaćeg proizvoda u prva tri meseca 2018. godine dostigao je 4,5 odsto, prema fleš oceni RZS-a, što je najveći kvartalni rast još od prvog tromesečja 2008. godine kada je iznosio 8,2 odsto.

Ovaj rast je u isto vreme i dobar znak, ali i posledica prošlogodišnjih problema u istom periodu kada je privreda debelo podbacila. U prva tri meseca prošle godine rast BDP-a je iznosio svega 1,2 odsto, što je presudno uticalo da do kraja godine Srbija bude skoro na samom začelju Evrope po privrednom rastu sa 1,9 odsto. Tome je doprineo pad proizvodnje struje od 18,3 odsto i pad u rudarstvu od 5,9 odsto, ali i pad poljoprivredne proizvodnje, zatim jako loša građevinska proizvodnja, na šta je sve uticalo hladno vreme i leđenje Dunava, ali i loše planiranje u iskopavanju uglja od strane EPS-a. Upravo tako niska prošlogodišnja osnovica u dobroj meri je doprinela visokom rastu u periodu januar – februar ove godine.

Najveći pojedinačni doprinos rastu dalo je građevinarstvo sa oko 1,3-1,4 procentna poena. Naime, procena Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je da je bruto dodata vrednost u građevinarstvu u prvom kvartalu 2018. za 7,4 odsto veća nego u istom periodu 2017. godine. Dalje, prema saopštenju o industrijskoj proizvodnji u martu RZS-a rudarstvo je ostvarilo rast od 9,2 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, dok je sektor snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija zabeležilo rast od 21,6 odsto. Na nivou prva tri meseca ipak rast je dosta manji. Ivan Nikolić, urednik Markoekonomskih analiza i trendova, ocenjuje da je u prvom tromesečju rudarstvo poraslo za tri, a proizvodnja struje za 10,9 odsto. To je ipak dosta manje od pada iz istog perioda prošle godine kada je rudarstvo zabeležilo pad od 5,9 odsto, a proizvodnja električne energije celih 18,3 odsto. Ovo znači da se ova dva sektora još nisu vratila na nivo iz perioda januar – februar 2016. godine.

Dobra vest je da je industrijska proizvodnja u periodu januar-mart 2018. godine u odnosu na isti period 2017. godine veća za 5,9 odsto. U okviru nje, prerađivačka industrija je ostvarila rast od pet odsto. Međutim, Nikolić upozorava da je u martu zabeležena stagnacija prerađivačke industrije, a da je u prethodnom periodu njen dugoročni trend rasta iznosio oko 6,7 odsto. Za to je „kriva“ pre svega prehrambena industrija koja je u prvom kvartalu zabeležila pad od 1,7 odsto.

„Prehrambena industrija učestvuje sa 25 odsto u prerađivačkoj industriji i njen najvažniji je deo. U martu je zabeležila blagi pad, a već duže vreme stagnira. Do jeseni i novog poljoprivrednog roda to će biti ograničenje privrednog rasta. Prehrambena industrija stagnira delom zbog prošlogodišnje loše poljoprivredne sezone, ali dobrim delom i zbog niske kupovne moći stanovništva pošto dugo nisu povećavane plate. Takođe problem je i struktura izvoza agrobiznisa u kom dominira izvoz rasutog tereta, odnosno proizvodi najniže faze prerade. Tu je i uticaj proizvodnje za trgovinske marke, kao i niži nivo subvencija nego u okolnim zemljama. Pored prehrambene industrije tu je i stagnacija proizvodnje i izvoza motornih vozila“, objašnjava Nikolić.

Ekonomista Saša Đogović, direktor IZIT-a, kaže da rast od 4,5 odsto u prvom kvartalu nije iznenađenje s obzirom na veliki podbačaj i nisku osnovicu u prošloj godini, pre svega u energetici, građevinarstvu i poljoprivredi.

Đogović očekuje da bi na kraju ove godine ekonomski rast mogao dostići četiri odsto, a što će pre svega zavisiti od poljoprivredne sezone. I Nikolić smatra da nije suviše optimistično očekivati rast od četiri odsto iako je Vlada projektovala povećanje ekonomske aktivnosti od 3,5 odsto. Tome će prema njegovim rečima doprineti pre svega rast investicija, koji bi sudeći prema prva tri meseca mogao prevazići prošlogodišnji rast od 6,2 odsto. Na proizvodnoj strani pitanje je šta će biti sa prehrambenom industrijom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari