Posle šest decenija, prvi put se Egipćanima pruža prilika da određuju sopstvenu sudbinu, a da to ne čine pobunom kad je „čaša prelivena“ ili da mirno žive hipnotisani unapred osiguranim rezultatima izbora, za poslanike ili predsednika, kako se godinama dešavalo.


Referendum o deset amandmana na Ustav, koji je pri tom prethodno suspendovan, tek je početni korak političkog izjašnjavanja naroda oslobođenog autokratske vlasti Hosnija Mubaraka i njegovog aparata. Ipak, poletni vitezovi buđenja ulice, koji su trijumfalno uklonili večnog Raisa se protive tako brzoj pokaznoj vežbi demokratije. Analitičari primećuju da „mladi organizatori demonstracija na trgu Tahrir strahuju da će im ‘da’ na referendumu konačno oteti februarsku revoluciju“.

Istovremeno, najveću, gotovo nestrpljivu podršku subotnjem izjašnjavanju nacije pružaju Muslimanska braća, čija je krajnja želja svakako država po islamskom modelu, i ostaci doskora vladajuće Mubarakove Nacionalne demokratske partije, poražene i skinute sa prestola, zajedno sa vođom. Preduga opresija zahteva duži oporavak onemoćalih političkih partija i građanskog društva da bi se pristupilo restauraciji normalnog života.

I dvojica dosad oglašenih kandidata za budućeg šefa države, Amr Musa, generalni sekretar Arapske lige, i Mohamed Baradej, bivši svetski atomski inspektor, izjavljuju da su za odlaganje ili odustajanje od referenduma.

Međutim, osamnaest generala u stroju sedamdesetšestogodišnjeg feldmaršala Muhameda Huseina Tantavija, koji sada vladaju dekretima, kao da olako žure da oslobode vojsku uloge tradicionalno pouzdanog Mesije, izgleda zazirući od tolikog nacionalnog zapleta. Ne pokazuju naročitu nameru, dosad, da na dugi rok budu svemoćni gospodari, kako se ne bi i sami našli na meti nekih budućih nezadovoljnika.

Ima, s druge strane, i opreznih upozorenja da bi nesmotreno poricanje valjanosti ove prilike moglo da ostavi Vojni savet na prestolu „još dve-tri godine“. Čini se da se Egipat kreće po zategnutom konopcu.

– Bilo da prihvatimo amandmane ili da ih odbacimo okrenućemo stanicu naše istorije – zaključuje Amr Šubaki, istraživač Centra za političke i strateške studije uglednog Al ahrama.

Inače, promene – uz ostalo – treba da ograniče mandat šefa države na dva četvorogodišnja mandata, da osigura da produžetak vanrednog stanja – na snazi već trideset godina – mora da se odobri opštim glasanjem posle šest meseci, da predsednikova supruga ne može da bude strankinja (dosadašnja prva dama Suzan Mubarak je po jednom roditelju Velšanka), a propisuju da Egipćanke ne mogu da budu birane na dužnost najvišeg državnika. Jedan od amandmana je poništavanje prava predsednika republike da naređuje izvođenje civila pred vojne sudove.

Vrhovni vojni savet nije objasnio šta se događa ako referendum ne obezbedi ovako ponuđenu narodnu volju, ali kako Njujork tajms ukazuje „predviđen je kao pripremni čin za parlamentarne izbore u junu i predsedničke u avgustu“. Više kairskih nezavisnih komentatora nalaze da tranzicioni oficirski „Senat“ zapravo birokratski upravlja. Otud zaključak Ibrahima Ise:

– Imali smo revoluciju, a onda otkrivamo da oni koji su za nju preuzeli nadležnost nisu nimalo revolucionarni.

Agencija AFP prenosi čvrsto uverenje „koalicije mladih“ – presudno značajne poluge u odstranjivanju Hosnija Mubaraka – da je u redosledu raspleta novi ustav prva potreba, uz produžetak prelaznog perioda, da bi zatim u smirenoj atmosferi došli skupštinski i, na kraju, predsednički izbori.

Prerano ustoličenje predsednika države moglo bi da napravi novog diktatora. Međutim, postoji bojazan da bi baš formula „prvo parlamentarni izbori“ bila prilika najorganizovanijim političkim grupama, Muslimanskoj braći, čak i Mubarakovoj partiji, da previše čvrsto stanu na noge.

Zahtevniji domaći politički istraživači smatraju da se generali – upravljači u ovom trenutku „više koncentrišu na vreme, nego na kvalitet učinka, suočeni sa otkrićem da moraju da zadovolje svakog, da svakog moraju da saslušaju, ali i da po uzetoj meri poslušaju“.

– Uzmi ili ostavi, kajaćeš se kako god da odlučiš – davnašnja je varljiva uteha. Najnoviji nagoveštaj iz Kaira je da će Vrhovni vojni savet u poslednjem trenutku poštedeti Egipćane nedoumice. Sajt uvaženog Al ahrama, oslanjajući se na vladine izvore, prenosi da će referendum možda biti odložen, jer brojni političari najavljuju da će glasati protiv: „Naše oči posmatraju ulicu, pa nema problema da poslušaju njeno raspoloženje.“

Kao da je jednostavnije, izgleda, bilo odstraniti faraona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari