Sindikalna neosetljivost

Ostavite komentar


  1. Ovaj tekst bi možda bio primeren 1997, 2001, a možda i 1991. godine. Tih godina su donoseći zakoni o privatizaciji i prvi visestranacki izbori, koji menjaju ceo koncept vlasništva. Ukida se društvena imovina a uvodi državna i privatna na velika vrata. Do danas, počev od države preko tajkuna pa do sitnog vlasnika otkupljenog stana za 5 maraka, ta društvena imovina dobija sumnjive vlasnike. Ništa što se od 90.-te do danas desilo sa društvenom imovinom nije pravedno ili gotovo ništa. Postoji more takvih slučajeva. Eto, ovih dana poznato KUD ostaje bez prostorija, koje izgleda da nisu u njihovom vlasništvu. Pomenuti sindikat je ostao bez svoje baze pre dosta godina, ostao je i bez prihoda. Taj sindikat u stvari glumi sindikat u tripartitnim odnosima. Taj sindikat i nije sindikat jer ništa ne čini što bi morao činiti. Uskoro dolaze novi zakoni o radnim odnosima o kojima javnost ništa ne zna. I dalje veći porez danas plaćaju radnici sa prosečnim zaradama nego milioneri što je besmislica, osim ako nismo u 18.-om veku, a nismo. Tako da, tražiti od sindikata solidarno ponašanje je takođe besmislica. Taj sindikat je samo produžena ruka vlasti i ništa više. Njegovo postojanje ugrožava elementarna prava radnika.

    1. Браво, Банана-Мен!
      (чини ми се потпуно погрешан псеудоним – Ви сте супротност томе)

      Синдикати, а посебно СССС ни не живе од чланарине! Мало је остало великих привредних система где су сви радници били чланови, а код привантика није нико. Чланови махом ни не плаћају чланарину. СССС живи од издавања имовине у закуп, а коју је добио од некадашње државе на коришћење (друштвене својина), када је био и једини синдикат. Након промена, постао је и прави власник, што кажу 1/1…
      О солидарности – чак ни своје партнере, новоосноване синдикате није припустио у ту имовину а камоли да је с њима подели.

      Поштовање и господину Влаовићу на добром, искреном и храбром тексту!

      Поздрав,
      Зоран

Ostavite komentar


Dijalog

Agrarna reforma mora postati jedan od ključnih stubova državne politike 10

Agrarna reforma mora postati jedan od ključnih stubova državne politike

Decenijama unazad, agrarna politika u Republici Srbiji vođena je kratkoročnim i reaktivnim pristupom, u kome se strukturni problemi domaće poljoprivrede sistematski rešavaju uvozom. Umesto osnaživanja domaćeg proizvođača, država se opredeljivala za uvoz prasadi, mesa i mesnih prerađevina, mleka u prahu i drugih osnovnih poljoprivrednih proizvoda, šaljući jasnu poruku da srpski seljak nije strateški partner, već privremeni teret.

Naslovna strana

Naslovna strana za 23. februar 2026.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.