Sindikalna neosetljivost

Ostavite komentar


  1. Ovaj tekst bi možda bio primeren 1997, 2001, a možda i 1991. godine. Tih godina su donoseći zakoni o privatizaciji i prvi visestranacki izbori, koji menjaju ceo koncept vlasništva. Ukida se društvena imovina a uvodi državna i privatna na velika vrata. Do danas, počev od države preko tajkuna pa do sitnog vlasnika otkupljenog stana za 5 maraka, ta društvena imovina dobija sumnjive vlasnike. Ništa što se od 90.-te do danas desilo sa društvenom imovinom nije pravedno ili gotovo ništa. Postoji more takvih slučajeva. Eto, ovih dana poznato KUD ostaje bez prostorija, koje izgleda da nisu u njihovom vlasništvu. Pomenuti sindikat je ostao bez svoje baze pre dosta godina, ostao je i bez prihoda. Taj sindikat u stvari glumi sindikat u tripartitnim odnosima. Taj sindikat i nije sindikat jer ništa ne čini što bi morao činiti. Uskoro dolaze novi zakoni o radnim odnosima o kojima javnost ništa ne zna. I dalje veći porez danas plaćaju radnici sa prosečnim zaradama nego milioneri što je besmislica, osim ako nismo u 18.-om veku, a nismo. Tako da, tražiti od sindikata solidarno ponašanje je takođe besmislica. Taj sindikat je samo produžena ruka vlasti i ništa više. Njegovo postojanje ugrožava elementarna prava radnika.

    1. Браво, Банана-Мен!
      (чини ми се потпуно погрешан псеудоним – Ви сте супротност томе)

      Синдикати, а посебно СССС ни не живе од чланарине! Мало је остало великих привредних система где су сви радници били чланови, а код привантика није нико. Чланови махом ни не плаћају чланарину. СССС живи од издавања имовине у закуп, а коју је добио од некадашње државе на коришћење (друштвене својина), када је био и једини синдикат. Након промена, постао је и прави власник, што кажу 1/1…
      О солидарности – чак ни своје партнере, новоосноване синдикате није припустио у ту имовину а камоли да је с њима подели.

      Поштовање и господину Влаовићу на добром, искреном и храбром тексту!

      Поздрав,
      Зоран

Ostavite komentar


Dijalog

Od urušavanja Apotekarske ustanove "Beograd" do povratka poverenja 8

Od urušavanja Apotekarske ustanove „Beograd“ do povratka poverenja

Apotekarska ustanova "Beograd" (Apoteka Beograd), nekadašnji ponos srpske farmacije i zdravstvenog sistema, bila je jedan od razloga zbog kojih su hiljade studenata farmacije, uključujući i mene, birale ovu profesiju. Decenijama pre nego što je otvaranje privatnih apoteka uopšte postalo realna mogućnost, zapošljavala je više od 2.000 radnika, uključujući farmaceute, farmaceutske tehničare, laboratorijske stručnjake i administrativno osoblje. Bila je najveća apotekarska mreža u Srbiji i jugoistočnoj Evropi, sa 124 apoteke na teritoriji svih 17 beogradskih opština, uključujući i sedam prigradskih: Lazarevac, Surčin, Mladenovac, Sopot, Grocku, Barajevo i Obrenovac.

Naslovna strana

Naslovna strana Danasa za 28. jul 2026.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.